Smoljana

Smoljana je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Smoljana
Smoljana na karti BiH
Smoljana
Smoljana
Smoljana na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197Koordinate: 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 151

ZemljopisUredi

Selo Smoljana je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu Grmeča. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na zapadnoj strani Bravskog polja. Okruženo je šumom (Omar, Dronjkuša, Ilina Greda, Javornjača, Tivsovac) pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire spod Mlinske grede.[2]

PovijestUredi

U Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.[3]. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.[4]

StanovništvoUredi

1991.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 497

  • Srbi - 494
  • Hrvati - 1
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 151

  • Srbi - 149
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. V. Ćurčić: Starine iz okolice Bos. Petrovca, Gl. Zem. muz. 14, Sarajevo, 1902.
  4. Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.