Sračinec

općina i naselje u Hrvatskoj, Varaždinska županija

Sračinec je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju. Pripada Varaždinskoj županiji.

Sračinec

grb
Država Hrvatska
Županija Varaždinska

NačelnikBožidar Novoselec (HNS)
NaseljaSračinec i Svibovec Podravski

Površina[1]23,5 km2
Površina središta10,1 km2
Koordinate46°20′N 16°17′E / 46.33°N 16.28°E / 46.33; 16.28

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno4 678
– gustoća199 st./km2
Urbano3 807
– gustoća463 st./km2

Poštanski broj42209 Sračinec

Zemljovid

Sračinec na zemljovidu Hrvatske
Sračinec
Sračinec

Sračinec na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Nalazi se u nizini na sjeveru Hrvatskog zagorja. Na sjeveru je rijeka Drava. Manjim dijelom, graniči sa Slovenijom te međimurskom županijom.

Stanovništvo uredi

U općini se nalaze dva mjesta: Sračinec (3725 stanovnika) i Svibovec Podravski (989 stanovnika). Hrvati čine 98% stanovništva.

Općina Sračinec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1025
1196
1343
1599
1719
1936
2242
2673
3138
3379
3743
4194
4408
4570
4714
4842
4678
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Varaždin. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Sračinec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
660
792
936
1095
1199
1328
1552
1899
2213
2399
2789
3273
3457
3613
3725
3897
3807
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno za nenaseljeni dio područja naselja koji je pripojen naselju Svibovec Podravski te povećano za također nenaseljeni dio područja naselja Varaždin (grad Varaždin). Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

g. 1453. Ladislav Posthumus dodjeljuje Čazmanskom Kaptolu posjede Buttinovecz i Zwybovecz (Svibovec). g. 1521. Ta sela prisvaja si Baltazar Batthyany. g. 1530. Ova sela opustošili su Turci pod vodstvom Sulejmana. g. 1543. Dravski otok Zrepychar (Črepničar) kod Varaždina počinje g. 1543. Dravski otok Zrepychar (Črepničar) kod Varaždina počinje naseljavati s bjeguncima pred Turcima (Vlasima) zapovjednik tvrđave i grada Varaždina Ivan Ungriad. g. 1544. Kralj Ferdinand vodi istragu i vraća ta sela Kaptolu nakon što ih je oteo Batthyany-ju. g. 1552. Nakon borbe s Turcima na viničkom polju 3. i 4. listopada, kako izvještava Nikola Zrinski i Luka Sekelj, opljačkana i popaljena su mnoga u okolici, a poreza Ambroz Gregorijanec izvještava da su posve spaljena sela: Sračinec, Trnovec, Vidovec, Biškupec, Obrež, Čeprlinec i Velkovec, pa nije mogao ubrati porez. Ovu pustoš i paljevinu učinile su čete Ulema bega. g. 1553. Zapisano je da je u selu Sračinec živio još samo jedan kmet vlastelinov (Da li Batthyany-jev ili Kaptolov?). g. 1566. Upisan je u poreski registar Zrachynecz (Sračinec) i Zrepychar (Črepničar) ili drugim imenom Zwybovecz (Svibovec) g. 1567. 31. prosinca dao je kralj Maksimilijan gradu Varaždinu popaljeno selo Zrachynecz i priredio Gomulycze. g. 1587. Zrachynecz i Swybovecz daju kmetska podavanja i gradu i župniku. Tadašnji župnik Antun Vramec dobiva 3 voza drva, 2 kopuna i 6 kruhova (za godinu dana). Varaždinska župa kojoj pripadaju ova dva sela spominje se godine 1334. a bila je posvećena svetom Vjenceslavu. Tek u drugoj polovici 15. stoljeća zove se župa Sv. Nikole. g. 1619. Ta godina je uklesana na kamen na ulazu tornja u Svibovcu, a dao ju je sagraditi "na čast svemogućega Boga i slavu Sv. Benedikta" Franjo Vršić (o njem se ništa ne zna)

Sračinec je nekad služio kao zapadna vrata grada Varaždina. Kako se broj stanovništva povećavao, Sračinec i Svibovec Podravski postali su općina Sračinec.

Ovi povijesni zapisi pronađeni su kod ovih povjesničara: R. Horvat: "Povijest grada Varaždina?rukopis " str. 181-5 A. B. Krčelić: "Notitiae". str. 411 Istwanffy: "Regni Hungarci historia" Vjekoslav Klaić: "Povijest Hrvata" v. str. 117. i 242. Varaždinsku zbornik 1181. 1981. str. 238. Statuta Capituli Zagrebiensis str. 120. R. Horvat: Varaždin koncem 16. vijeka str. 29.

Gospodarstvo uredi

Svi ljudi većinom se bave poljoprivredom, ali polako napuštaju poljoprivredu i kreću se baviti industrijskim poslom.

Poznate osobe uredi

Šokman Antun viceguverner Narodne banke Hrvatske, sveučilišni profesor na ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

  • OŠ Sračinec
  • PŠ Sviboves Podravski
  • Dječji vrtić „Bambi”

Kultura uredi

  • KUD „Zavičaj” (folkorna, čipkarska i dječja sekcija)
  • Udruga žena „Preslica” ( čipkarska, glumačka, tradicijski zanati)
  • KUD Benedikt ( folklorna, tamburaška sekcija )
  • Udruga Črepičar ( fašnička i čipkarska sekcija)
  • Udruga Kap dobrote ( briga za stare i nemoćne )
  • Udruga Črna Sraka ( karnevalska udruga)
  • UVDVDR klub Sračinec ( udruga branitelja)
  • Udruga umirovljenika Sračinec - Svibovec Podravski
  • Molitvena zajednica Dobri Pastir

Šport uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Sračinec koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.