Centar dr. Rudolfa Steinera

Smješten u Donjem Kraljevcu, Centar dr. Rudolfa Steinera jedna je od najvećih turističkih atrakcija Međimurja. Posjetite Centar, educirajte se o životu dr. Steinera i posjetite njegovu rodnu kuću koja se nalazi nedaleko od Centra.

Na osnovu Sporazuma o osnivanju Centra dr. Rudolfa Steinera od 07.12.2007. godine i Dodatka I. Sporazumu o osnivanju Centra dr. Rudolfa Steinera od 17.03.2008. od strane Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec osnovana je ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera.

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam bazirana na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera.

Centar dr. Rudolfa Steinera provodi edukacije i radionica, te organizira nacionalne i međunarodne seminare i konferencije iz područja djelovanja i nauka dr. Rudolfa Steinera. Centar upravlja i rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera koja predstavlja dugi niz godina mjesto susreta mnogobrojnih posjetitelja iz čitavog svijeta.

Sekcija za biodinamičku poljoprivredu u Goetheanumu uvrstila je Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca kao edukacijsku točku u svijetu biodinamike.

Misija Centra dr. Rudolfa Steinera je širenje znanja, iskustva i prakse dr. Rudolfa Steinera s naglaskom na biodinamičku poljoprivredu kao održivo rješenje za izazove zaštite okoliša, socijalne i prehrambene politike 21. stoljeća, te senzibiliziranje i edukacija potrošača o vrijednosti i kvaliteti biodinamičke hrane!

Centar dr. Rudolfa Steinera, institucija na svjetskom nivou za promociju i primjenu nauka dr. Rudolfa Steinera u svim aspektima njegovog djelovanja, a naročito na području biodinamičke poljoprivrede.

SEKCIJE

BIOLOŠKO DINAMIČKA POLJOPRIVREDA

Biodinamika je oblik poljoprivrede koja nadilazi uzgoj usjeva bez pesticida.

Ona ima veze s unutarnjim razvojem i u službi je zemlja i čovječanstva.

Naziv biodinamika potječe od latinskih riječi BIOS, što znači život

i DYNAMIS, što znači energija.

Biodinamika je holistički, ekološki i etički pristup poljodjelstvu, vrtlarstvu, hrani i prehrani u kojoj vitalnost ima najveći prioritet. Biodinamička poljoprivreda prakticira se gotovo stoljeće, na svim kontinentima. Biodinamički principi i prakse temelje se na duhovnim uvidima i praktičnim prijedlozima dr. Rudolfa Steinera, a razvijeni su suradnjom mnogih poljoprivrednika, istraživača i znanstvenika ranih 1920-ih. Steiner je posebno potaknuo poljoprivrednike da razviju osobni odnos prema biljkama, životinjama, tlu, pa čak i stajskom gnoju, kako bi holistički razmišljali o poljoprivredi.

Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće regenerativnih vrtova, farmi, ranča, voćnjaka i vinograda, u širokom rasponu klime, ekološkom kontekstu i ekonomskim uvjetima na svim kontinentima svijeta.

Povijest biodinamičke poljoprivrede?

Godine 1924. skupina europskih poljoprivrednika obraća se dr. Rudolfu Steineru nakon što je primijetila nagli pad plodnosti sjemena, vitalnosti usjeva i zdravlja životinja. Kao odgovor, Steiner je održao niz predavanja u kojima je predstavio farmu kao živi organizam: samostalan i samoodrživ, odgovoran za stvaranje i održavanje svog zdravlja i vitalnosti pojedinca. To je bilo u oštroj suprotnosti s gledištem farme kao tvornice, koja se može pohvaliti korištenjem kemijskih pesticida i sintetičkih gnojiva, što je u velikoj mjeri odgovorno za oslabljene vitalnosti koje su primijetili poljoprivrednici koji su tražili Steinerovo vodstvo. Metode i principe rada predstavio je na takozvanom Poljoprivrednom tečaju 1924. godine kada je biološko-dinamičke preparate postavio kao ključne za ovakav vid uzgoja/proizvodnje.

Ideal biodinamičkog uzgoja je kružno gospodarstvo: poljoprivrednik drži onoliko životinja koliko može hraniti svojom zemljom. Njihov gnoj osigurava visoku plodnost tla, čime stvara najbolju hranu za ljude. Uz pomoć biodinamičkih pripravaka, proizvođač nadzire prirodne procese. To farmu pretvara u jedinstveni organizam (njem. organismus) u kojem svaki organ treba onaj drugi: ljudi, biljke, životinje i tlo svi rade za-jedno.

Danas, gotovo 100 godina nakon Steinerovog Poljoprivrednog tečaja, tisuće poljoprivrednih gospodarstava u više od 60 zemalja svijeta proizvodi hranu po biodinamičkim principima pod standardom Demeter. Demeter je najveći pružatelj certificiranih organskih (biodinamičkih) proizvoda u svijetu.

U ranim 1920-ima poljoprivreda se suočila sa jasno vidljivim promjenama. Sve veći utjecaj tehnologije i znanosti te ostvarivanje profita postaje dominantna vodilja u proizvodnji hrane. Već od sredine osamnaestog stoljeća poljoprivreda se u Engleskoj provodila s jednostranog ekonomskog stajališta. Godine 1810. Albrecht von Thaer proglasio je poljoprivredu granom gospodarstva koja posluje isključivo radi dobiti. To je gledište postalo dominantnije tijekom devetnaestog stoljeća, vodeći postupno prema nerazlikovanju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Mnogi poljoprivredni proizvođači  suočili su se s takvim razvojem sa velikom zabrinutošću i sa sve većom sumnjom.

Što novo donosi Poljoprivredni tečaj dr. Rudolfa Steinera?

Tim tečajem postavljeni su temelji biodinamičkoj poljoprivredi, najstarijem i najcjelovitijem smjeru ekološke poljoprivrede, koji će se kasnije proširiti po čitavom svijetu.

U izvješću, već pripremljenom tijekom konferencije, pisanom za glasilo Antropozofskog društva, sam je Steiner napisao napomene o ciljevima predavanja:

„U sadržaj predavanja uvrstio sam način proizvodnje proizvoda u poljoprivredi i uvjete pod kojima se proizvode. Kroz ove razgovore trebali bi doći do praktičnih razumijevanja koja mogu i duhovno rasvijetliti određena pitanja. Tako da se te praktične spoznaje usporede sa današnjim znanstvenim istraživanjima. “

Predavanja nisu uobičajeni udžbenik o poljoprivredi, ali otvaraju nove načine razumijevanja cjeline iz koje nastaju poljoprivredni proizvodi. Ono što se kasnije razvilo nakon predavanja Poljoprivrednog tečaja pod nazivom „bio-dinamika“ u osnovi sadrži tri dimenzije:

– uvjete pod kojima se proizvode proizvodi u poljoprivredi;

– konkretne mjere opisane u predavanjima;

– elemente neprekidne, ekološki prihvatljive proizvodnje hrane koja njeguje tijelo, kao i dušu i duh čovjeka.

Čak i ako koncept ekološke, organske poljoprivrede nije jasno definiran, on prije svega pokazuje jasan smjer rada. Drugo, s konceptom bio-dinamičke poljoprivrede „uvjeti proizvodnje“ prožimaju se znanjem, kao i dodavanjem određenih mjera i priprema.

U impresivno koherentnom sastavu, poljoprivreda je predstavljena u kontekstu zemaljsko-kozmičkih sila. Ovaj osnovni motiv, središnji u cijelom konceptu, prožima cijeli ciklus predavanja. Predstavlja potpuni preokret mehaničko-materijalističke uzročne analize materije u poljoprivredi. Na tim metodama počivaju očiti rezultati u modernom agro-biznisu. No, istodobno je to i jedan od kardinalnih uzroka upitnog biološkog stanja zemlje.

ANTROPOZOFIJA

OD GRČKOG / ΑΝΘΡΩΠΟ+ΣΟΦΊΑ / ŠTO ZNAČI LJUDSKA MUDROST

“MOGU LI MOJA FIZIČKA OSJETILA DATI KOMPLETNU SLIKU STVARNOSTI?”

“I S KOJIM BIH ONDA TO OSJETILIMA MOGAO UPOZNATI SEBE?”

“ODAKLE POTJEČE MOJA INTELIGENCIJA I KAKO NASTAJE MOJ UNUTARNJI ŽIVOT?”

Steinerovo duhovno znanstveno istraživanje u području filozofije poznato je pod nazivom antropozofija, što prevedeno sa grčkog znači “ljudska mudrost” ili “znanje o ljudskome biću”.  Steiner tvrdi da je, pomoću svjesnog unutarnjeg razvoja, duhovni svijet moguće empirijski istražiti na isti način na koji prirodna znanost istražuje fizički svijet.

Antropozofija je duhovno učenje koje je svoju praktičnu primjenu našlo u gotovo svim poljima ljudske djelatnosti. Steiner je to dokazao time što je povezao u plodno jedinstvo praktičnost s duhovnošću na brojnim područjima poput pedagogije, umjetnosti, poljoprivrede, arhitekture, medicine i psihoterapije.

WALDORFSKA PEDAGOGIJA

RAZVOJ SVIH POTENCIJALA

Waldorfske škole integriraju umjetnost u sve akademske discipline za djecu od predškolskog uzrasta do dvanaestog razreda kako bi poboljšali i obogatili učenje. Poznavanje unutarnjeg života djeteta i praćenje njegovih razvojnih faza temelj su waldorfskog obrazovanja. Waldorfsko obrazovanje želi potaknuti cjeloživotno učenje kod svih učenika i omogućiti im da u potpunosti razviju svoje jedinstvene kapacitete.

Osnovano početkom 20. stoljeća, Waldorfsko obrazovanje temelji se na uvidima, učenjima i principima obrazovanja koje je uspostavio dr. Rudolf Steiner. Principi waldorfske edukacije razvijaju se iz razumijevanja ljudskog razvoja koje se bavi potrebama rastućeg djeteta. Steiner je naglašavao ljubav kao osnovno polazište u odgoju i obrazovanju djece. Odrasli koji okružuju dijete (roditelji, odgojitelji, učitelji) su uzor djetetu. Ono uči oponašanjem svega što vidi i doživljava oko sebe. Stoga waldorfski pedagog treba raditi na upoznavanju sebe i svijeta oko sebe, kako bi bio djetetu mogao pružiti uzor vrijedan oponašanja.

Glazba, ples i kazalište, pisanje, književnost, legende i mitovi ne podliježu samo čitanju i testiranju. Oni su iskustveni. Kroz ta iskustva, waldorfski učenici njeguju svoje intelektualne, emocionalne, fizičke i duhovne sposobnosti kako bi se razvili u pojedince sigurne u svoje ciljeve i bili na dobrobit svijetu.

U svojim predavanjima o pedagogiji, Steiner govori kako dječja priroda žudi za umjetnošću, kako slikarskom, tako i pjesničkom i muzičkom umjetnošću. Zato waldorfska pedagogija podrazumijeva euritmiju prilagođenu predškolskoj djeci, predstave, priče, ritmičke igre u kolu, pjesme, oblikovanje voskom, rad s vunom, slikanje tehnikom mokro na mokro. To ujedno razvija i smisao za lijepo. Djeci se treba pružiti i iskustvo slušanja različitih instrumenta. Pri tome je važno naglasiti da djeci treba pružiti živu glazbu i riječ kako bi imali odnos sa stvarnim čovjekom.

Praćenje ritma (prirode, izmjene dana i noći, godišnjih doba) tijekom dana, tjedna i godine pomaže odraslima kao smjernica kako djetetu uskladiti ritmove, stvoriti rituale, te ponavljanje istog djetetu pruža osjećaj sigurnosti i pomaže u odgoju.

ORGANSKA ARHITEKTURA

“ČOVJEK MORA BITI U STANJU RAZMIŠLJATI U BOJAMA I OBLICIMA KAO ŠTO JE U STANJU MISLITI U TERMINIMA I MISLIMA.” RUDOLF STEINER

Antropozofska arhitektura temelji se na učenjima Rudolfa Steinera. Kao stil, naziva se još i organska arhitektura. Pojam organska arhitektura obuhvaća raznolikost arhitektonskih pristupa i izraza koji su se razvili na različitim mjestima početkom 20. stoljeća. Pioniri poput Frank Lloyd Wright, Antoni Gaudí i Rudolf Steiner crpili su, svaki na svoj način, inspiraciju iz principa žive prirode. To je često dovodilo do slobodnih i izražajnih oblika.

Unutar organskog pokreta arhitektura se ne promatra samo kao izraz kulture i društva, već i kao nešto što utječe na unutarnji i vanjski život ljudi. U tom smislu, ljudsko biće se promatra kao fizičko, psihološko i duhovno biće, povezano sa svojom okolinom na svim tim razinama.

U vrijeme kada u arhitekturi uglavnom dominiraju ekonomija, tehničke mogućnosti i propisi, organska arhitektura teži cjelovitom pristupu koji također uključuje ekološke aspekte, kulturni smisao i duhovnost.

Godine 1913. Steiner je projektirao zgradu Goethenaum koja je 1914. godine izgrađena u švicarskom Dornachu. Ta iznimno monumentalna građevina postala je sjedište mnogobrojnih štovatelja njegovog učenja. Kako je Steiner svoju filozofiju gradio na liberalnim načelima, u  vrijeme kada jača Nacional-socijalistička partija, nacisti su prvoga siječnja 1923. godine zapalili Goethenaum.

To je, među ostalim, doprinijelo i Steinerovom obolijevanju, pa je umro tridesetog ožujka 1925. godine. U spomen svom velikom učitelju, Steinerovi štovatelji su na temeljima starog izgradili novi Goethenaum 1929. godine.

EURITMIJA - PLES DUŠE

UMJETNOST IZRAŽAVANJA POKRETOM

Euritmijske geste i pokreti pokušavaju izraziti sam zvuk i govor kroz pokrete tijela. Euritmiju je 1912. godine utemeljio dr. Rudolf Steiner. Riječ euritmija dolazi iz grčkog jezika gdje ima značenje lijepog ili skladnog ritma pokreta. U govoru čovjek svoje unutrašnje stanje duha izražava riječima, a u euritmiji čovjek unutrašnje stanje duha izražava pokretom. Rudolf Steiner euritmiju još naziva „vidljivim govorom“ gdje ulogu riječi preuzima pokret tijela. Znanstveno se može ustanoviti da naše tijelo reagira na zvukove, kako riječi tako i glazbu, određenim suptilnim kretnjama. Euritmija suptilne reakcije-doživljaje zvuka izražava u ekspresivnijoj formi pokreta tijela vidljivog oku. Tako da svako slovo i zvuk ima svoj prirodni izraz u pokretu tijela. Riječi i tonovi postaju vidljivi u euritmijskoj interpretaciji. Razlikujemo pedagošku, zdravstvenu i umjetničku euritmiju.

„Euritmija oblikuje ljudsko biće. Kao što je Michelangelo rekao za Davida da ga je samo trebalo osloboditi iz kamena, tako nas euritmija dovodi do naše čovječnosti, kleše nas u ono što zaista jesmo. Umjetnost zauzima središnje mjesto između znanosti i duhovnosti, ona je najviše ljudska, mjesto na kojem je naše srce, i trebala bi doći do svih ljudi i djece. Umjetnost je najnježnije i najsnažnije oruđe kojim se oblikuje najvrijednije, a to su djeca“, kaže Vida Talajić Čuletić, profesorica s dugogodišnjim iskustvom u waldorfskoj školi osnivačica Zagrebačkoga euritmijskog ansambla Iona.

PEDAGOŠKA EURITMIJA

Pedagoška euritmija je način djelovanja pokretom koji ima pedagošku vrijednost, određeni euritmijski sadržaji pomažu djeci u savladavanju zadanih obrazovno-odgojnih sadržaja. Program pedagoške euritmije za djecu određen je starošću djeteta, s programom euritmije za djecu moguće je započeti kad je dijete staro četiri godine. Program pedagoške euritmije provodi se u waldorfskim obrazovnim ustanovama, od vrtića do kraja srednje škole. Djeca zahvaljujući euritmiji vježbaju motoriku, koncentraciju, sluh, glas te koordinaciju kretnji, govora i misli.

Potrebno je naglasiti izuzetnu vrijednost euritmije za dijete u predškolskoj dobi kad se pokreti, govor i cjelokupno ponašanje djeteta intenzivno oblikuju iz zamjećivanja i oponašanja pokreta, govora i ponašanja ljudi u njegovoj neposrednoj okolini. U euritmiji za djecu predškolske dobi djeca uče kroz veselu igru sudjelujući u euritmijskom igrokazu. Kroz euritmijski igrokaz djeca vrlo lako uče govor pa i znanje stranog jezika. Euritmija na djecu u predškolskoj dobi ima poseban utjecaj zato što dijete uči na prirodno svojstven način toj dobi, oponašajući riječi i raznolike izražajne i kvalitetne pokrete euritmista, koji djecu poput vilenjaka vodi kroz svijet slika dječje mašte u euritmijskom igrokazu. Dijete u igrokazu postaje „mirno poput planine, šareno i mirisno kao cvijet, teče brzo kao potok, šumi kao vjetar u krošnji, veselo zuji kao pčela, slobodno leti kao ptica“.

KULTURA I TURIZAM

Kao centar za posjetitelje, Centar dr. Rudolfa Steinera, svojim suvremenih promišljanjem doprinosi razvoju turizma u novom dobu te održivoj valorizaciji kulturne baštine u turističke svrhe. Sekcija za kulturni turizam doprinosi promociji posjeta turista motiviranih interesom za Steinerov nauk.