Suradnik:Ivan Štambuk/Informatičko nazivlje

Ova stranica služi kao privremeno skladište finaliziranih argumenata u korist/protiv pojedinih pojmova iz računarstva o kojima je već bilo prijepora na wikipediji, kao i onih za koje je takvo nešto vrlo izgledno. Također se ohrabruju suradnici da sami nadopune listu svime što smatraju dovoljno relevantnim, a što se ponajviše odnosi na česte porabne pogrješke. Obeshrabruje se samoinicijativno veće mijenjanje napisanog, osim ako se radi o nečemu zdravorazumski očitom, bez diskusije na stranici za razgovor.

Objašnjenja prijepornih pojmovaUredi

Računalstvo ili računarstvoUredi

Na wikipediji se apsolutno i totalno zabranjuje uporaba naziva računalstvo, koji je potpuno promašen iz najmanje 5 navedenih razloga:

1. Nije u skladu s ustaljenim tvorbenim obrascima jezika. Gramatika Instituta za hrv. jezik i jezikoslovlje $968 navodi sljedeće:

Imenice motivirane imenicom na -ar i značenjem 'vršitelj radnje' znače bavljenje onim što znači osnovna riječ

gusar - gusarstvo
novinar - novinarstvo
pčelar - pčelarstvo
šumar - šumarstvo
zubar - zubarstvo

Slično vrijedi i za raznorazne inženjerske i ostale discipline (inženjer+stvo, strojar+stvo, vrtlar+stvo, ribar+stvo). Slijedi dalje:

Rječnik J. Šonje (str. 1027): računar - čovjek koji računa; računarac
Istu definiciju navode Hrvatski pravopis Babić-Finka-Moguš (str. 270), Hrvatski školski pravopis Babić-Ham-Moguš (str. 138) te Anićev Veliki rječnik hrv. jezika (dohvaćen via HJP)

Slijedi dake računar + stvo = računarstvo.

Računalo je pak svugdje navedeno isključivo kao uređaj nad kojim se djeluje, i stoga oblik računal+stvo nije u duhu tvorbenih uzoraka jezika.

2. Računalstvo naglašava objekt djelovanja ne vršioca.

Računala nisu suština računarstva, ni "bavljenje" njima niti "proučavanje" njih. Oni su objekt djelovanja, računski model kojim se rješavaju problemi, promatraju svojstva jezika i sl. Sredstvo ne cilj. Većina programskih jezika (bar oni Turing potpuni) bi se mogli implementirati i na abakusu što se toga tiče. Turingovac Edsger Dijkstra se često citira kako kaže Računarstvo nije ništa više o računalima, nego što je astronomija o teleskopima. Kad su Church, Turing, Neumann i ostali briljantni umovi utirali temelje suvremenog računarstva, računala nisu ni postojala, a tek nekolicina zaista izvedbeno ostvarenih strojeva neelektroničke naravi 40-ih godina 20. stoljeća se smatralo tek pukom egzotikom. Turingov se rad On computable numbers.. smatra utemeljujućim za cijelu disciplinu, no Turingov stroj nije nikakav stvarni "stroj", već apstraktni.

3. Računalstvo je omašen prijevod za computing

Računarstvo je prijevod od engl. computing. U engl. postoji razlika između en:computing i en:computer science, u hrvatskom ne baš - računarska znanost (računalna znanost) se sinonimno rabi s računarstvom, ponegdje čak i kao značenjski podskup. Primjerice, FER-2 program sadrži modul Računarska znanost unutar studija računarstva.

Fakultet elektrotehnike i računarstva ima engl. naziv Faculty of electrical engineering and computing.

U computing nema nikakvih "računala" i stoga je "računalstvo" totalno omašen naziv.

4. "Računalstvo" je antisrpska izmišljotina

"Računalstvo" je 99.9% nastalo kao odgovor na razmišljanje "računarstvo je dakle od računar+stvo, u hrv. nije računar već računalo, ajmo sad koristiti računalstvo". To je pogrješno, računar je hrvatska riječ ušla u leksičko blago i može se naći u nekolicini rječnika. Korištenje naziva "računalstvo" znači podilaženje ljudskoj gluposti koja je i stvorila taj naziv.

5. Nitko ne koristi "računalstvo"

Nitko osim nekolicine srednjih strukovnih škola, a od fakulteta čini se jedino FOI koji je društveni a ne tehnički/inženjerski fakultet i kao takav potpuno nemjerodavan. Računarstvo je inženjersko usmjerenje na FER-u i PMF-u, dva manje-više jedina važna fakulteta koja generiraju > 90% domaćih IT kadrova, i naziv koji koristi MZOŠ.

Informatika i računarstvoUredi

INFORMATIKA = INFORMACIJA + AUTOMATIKA

Definicija glasi: Informatika je automatska obrada podataka uz primjenu elektroničkih računala. U tom pojmu (informatika) uključeni su obrada, spremanje, računanje, uspoređivanje, prijenos podataka i informacija.

Zato je, između naziva računarstvo ili informatika, puno bolji naziv informatika.

Operacijski sustav ili operativni sustavUredi

U informatici je ispravno upotrebljavati pojam operativni sustav, a ne operacijski sustav.

Objašnjenje: I jedan i drugi pojam pripadaju hrvatskom jeziku, ali se bitno razlikuju. Operacijski i operativni nisu jedno te isto. Operacijski je pridjev za neku operaciju, a operativni od operativnosti (operative = sposobnosti obavljanja, vršenja, djelovanja). Prije desetak godina ispravno se govorilo i pisalo – operativni sustav ili operativni sistem, a onda se zbog neznanja ili zabune počeo koristiti i pojam operacijski sustav. Postoje samo četiri vrste operacija: medicinska (veterinarska, kirurška), matematička (logička, računska), radna (proizvodna) i vojna (policijska, vojno-policijska). U zagradama pišu pripadajući pojmovi koji se bitno ne razlikuju i potpadaju pod ove vrste operacija. Zato je ispravno koristiti ove izraze: operacijska dvorana, operacijski nož, operacijski stol, operacijska lista (radna lista sa radnim operacijama). Za razliku od toga operativno znači sposobnost nekog obavljanja (vršenja, djelovanja). Zato kažemo: operativni nastavni plan i program, operativni stožer, operativni tim, operativni sustav, operativno znanje, a za ljude operativni producent, operater, operativac (krivo bi bilo operacijac).

Evo jednog konkretnog primjera, gdje se to najbolje vidi. Stol za operacije ispravno nazivamo operacijski stol jer se na njemu obavljaju medicinske operacije. Taj stol nikako ne može biti operativan jer taj stol nikoga ne može operirati.

Ulazno-izlazni uređaj ili Ulazno/Izlazni uređajUredi

Oba dva pojma su točna samo je pitanje kako se ispravno koriste.

Točna(ispravna) uporaba ovih pojmova je slijedeća:

Ulazno/izlazni uređaji se sastoje od ulaznih, izlaznih i ulazno-izlaznih uređaja.

kraće zapisano: U/I = U + I + U-I

U/I je viši pojam koji obuhvaća i I-U ,osim što obuhvaća U i I jedinice (uređaje). Potpuno isto vrijedi i za U/I sklopove na koje se priključuju U/I uređaji.

Kosa crta (/) ovdje označava ili - ili (slično logičkom XOR), dok vodoravna crtica (-) označava i-i (logički AND). Takvih primjera ima puno u tehnici. Npr. struja ima napon 220/380 V (što zanči, ako spojimo fazu i nulu dobit ćemo 220 V, a ako spojimo bilo koje dvije faze dobit ćemo napon od 380 V). Ili 220 V ili 380 V. Uređaj se može spojiti na AC/DC struju (ili AC ili DC). Tom logikom U/I može biti ili U ili I ili U-I. Primjeri za crticu (-). Štednjak je elektro-toplinski urađaj (što znači, i električni i toplinski). Kupo-prodajni ugovor je i kupovni i prodajni. Za onoga koji kupuje je kupovni, a za onoga koji prodaje prodajni.

Tehnika ili tehnologijaUredi

I tehnika i tehnologija su pojmovi koji se rabe u hrvatskom jeziku, samo ih treba pravilno i stručno upotrebljavati. Ova dva pojma su bitno različita, a ljudi ih često poistovjećuju ili misle da je tehnika isto što i tehnologija. Najčešće se griješi kada se umjesto pojma informatička tehnika upotrebljava informatička tehnologija, što je potpuno krivo. Naravno, postoji i informatička tehnologija, ali ona se bavi nečim drugim - proizvodnjom dijelova (u tvornicama).

U čemu je bitna razlika?

TEHNIKA se odnosi na sredstva za rad, alate, strojeve, mehanizaciju, aparate te znanja, vještine i umijeća koja su potrebna za njihovo korištenje. TEHNOLOGIJA se odnosi na proces, način i organizaciju proizvodnje nekog proizvoda.

Konkretna tri primjera ispravnog korištenja za oba naziva:

1. primjer INFORMATIČKA TEHNIKA / TEHNOLOGIJA Informatička tehnologija se bavi procesom proizvodnje računalnih dijelova kao što su postupak izrade procesora, memorije i ostalih elektroničkih dijelova koji se koriste u informatici. Kada su ti dijelovi, u tvornici, proizvedeni; kada je proces proizvodnje završen, oni postaju tehničke tvorevine (uređaji, strojevi, oprema) – kraće nazvano tehnika. Osobno računalo i svi njegovi dijelovi su tehnika, a ne tehnologija. Znanje i vještine potrebne za rad na računalu također pripadaju u područje tehnike.

2. primjer GRAĐEVINSKA TEHNIKA / TEHNOLOGIJA Građevinska tehnologija se bavi procesima proizvodnje cementa, opeke, vapna, asfalta itd. Gradnja kuće ili ceste (znanje i vještina) je građevinska tehnika. Bageri, dizalice, bušilice i ostali strojevi, alat i pribor ubrajaju se u građevinsku tehniku (tehničke tvorevine).

3. primjer MOBITEL Tvrtke za proizvodnju mobitela posjeduju tehnologiju za proizvodnju mobitela. Mobitel je tehnički uređaj i spada u najnoviju tehniku, a ne najnoviju tehnologiju. Isto tako rukovanje mobitelom (slanje i primanje poruka) spada u tehniku (kao vještina, umješnost). Kako nećemo griješiti? Proizvodni pogoni (tvornice) koriste tehnologiju jer se bave procesom proizvodnje, a mi se koristimo tehnikom. Bez obzira na veličinu i kompliciranost naprave mi uvijek koristimo tehniku. Može to biti tehnička olovka ili umjetni satelit; sve je to tehnika.

Što piše o tehnici i tehnologiji u rječnicima? Rječnik hrvatskoga jezika (LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD Miroslav Krleža i ŠK Zagreb) Tehnika 1.) znanost o mogućnostima primjene svojstva tvari i prirodnih izvora energije u proizvodnji: studij tehnike 2.) ukupnost postupaka i metoda koje se primjenjuju u nekoj grani proizvodnje; tehnička struka: strojarska tehnika 3.) a) ukupnost sredstava za rad i proizvodnju b) tehnička sredstva u poslu: mehanizacija 4.) vještina u savladavanju praktične strane neke umjetničke, obrtničke djelatnosti; umijeće: tehnika plivanja, tehnika slikanja Tehnologija primijenjena znanost, djelatnost, proces u kojem u kojem se sjedinjuje znanje, vještina i organizacija za proizvodnju čega ili obavljanje koje korisne početne faze do proizvoda: mehanička tehnologija, kemijska tehnologija, naftna tehnologija, prometna tehnologija.

Rječnik stranih riječi (Bratoljub Klaić, NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE) Tehnika 1.) sva oruđa i znanja proizvodnje 2.) skup metoda koje se primjenjuju u bilo kojem radu, zanatu, a također i vladanje tim metodama: muzička tehnika, sportska tehnika 3.) kućanski aparati – bijela tehnika 4.) vještina, umješnost, spretnost, način, postupak Tehnologija Nauka o načinima prerade sirovina u gotove produkte: tehnologija metala, kemijska tehnologija, tehnologija drveta, tehnologija goriva itd. Podatak ili informacija Informacija je viši pojam od podatka. Više podataka čini informaciju. Ili, možemo reći da obradom podataka dolazimo do informacije. Na osnovu informacija donosimo odluke i djelujemo.

Podatak ili informacijaUredi

Informacija je viši pojam od podatka. Više podataka čini informaciju. Ili, možemo reći da obradom podataka dolazimo do informacije. Na osnovu informacija donosimo odluke i djelujemo.

Tok ili tijekUredi

U informatici se možemo koristiti i jednim i drugim pojmom, ali moramo dobro paziti. Pojam tok ima različito značenje od pojma tijek. Oba pojma se koriste u hrvatskom jeziku, ali se bitno razlikuju. Tok se koristi za prostorna, a tijek za vremenska određenja.

Objašnjenje pojma TOK (prostorna oznaka) na primjerima: Primjeri za ispravno korištenje: vodeni tok, riječni tok, potok, krvotok, kružni tok, dijagram toka, tok novca, pritok kapitala, tok podataka (ili informacija), protočnost ceste, magnetski tok, tok električne struje.

Objašnjenje pojma TIJEK (vremensko oznaka) na primjerima: Primjeri za ispravno korištenje: Tijekom utakmice bilo je jako vruće. Sjednica je u tijeku. Poštar će doći tijekom početka mjeseca. Turistička sezona je u tijeku.

Najčešći pojmovi iz informatike u kojima se vidi ispravno korištenje naziva tijek i tok: Ispravno: dijagram toka, tok podataka/informacija. Pogrješno: dijagram tijeka, tijek podataka.

Ispravno: Obrada podataka je u tijeku. Stavljanje datoteka na mrežu je u tijeku. Program će biti gotov tijekom dana. Podizanje Windows-a je u tijeku. Pogrješno: Obrada podataka u toku. itd.

Primjer za ispravnu kombinaciju oba pojma u jednoj rečenici: Došlo je do prekida u toku prijenosa podataka tijekom spajanja na Internet. Objašnjenje rečenice: Netko je zapeo za kabel (prostorno određenje = TOK) te tako onemogućio prolaz podataka baš za vrijeme (vremensko određenje = TIJEK) spajanja na Internet.

Bajt ili oktetUredi

"Bajt" je fonetizirana verzija od engl. byte, i ustalila se u jeziku dovoljno duboko da je besmisleno išta drugo koristiti mjesto nje. Internacionalizam je.

Oktet (računarstvo) je precizniji naziv za slijed od 8 bitova, koji se uglavnom rabi u specifikaciji mrežnih protokola kako bi se razriješila moguća nedvosmislenost, s obzirom da je u drevna vremena naziv "bajt" mogao označavati i jedinicu s manjim ili većim brojem bitova od 8.

Oktet je puno više "u duhu jezika" i u nekim se akademskim materijalima rabi gotovo uvijek mjesto bajta, no problem postaju SI predmetci i kratice poput kB, MB, GB koje su se uvriježile, s obzirom da Kib/MiB/GiB gotovo nitko ne koristi. Megabajt (MB) je zvan megaoktetom i u Francuskoj i u Rumunjskoj, te također i u Francuskoj Kanadi, i izgleda nigdje drugdje u svijetu. Stoga se preporuča uporaba isključivo naziva bajt, s obzirom da bi propagiranje naziva poput "megaoktet" bilo širenje neologizama što wikipedija politika zabranjuje.

Spremnik ili memorijaUredi

Kao značenjska zamjena za naziv "memorija" svehrvatski nastrojeni akademici u posljednje vrijeme pokušavaju progurati naziv "spremnik". To je međutim potpuno omašeno s obzirom da se "spremnik" već koristi kao jedan od prijevoda za engl. storage.

Pogledati en:Computer storage.

  „In contemporary usage, memory usually refers to a form of solid state storage known as random access memory (RAM) and sometimes other forms of fast but temporary storage. Similarly, storage more commonly refers to mass storage - optical discs, forms of magnetic storage like hard disks, and other types of storage which are slower than RAM, but of a more permanent nature.”

Dakle storage se prevodi kao "pohrana" ili "spremnik". Memorija se obično shvaća kao "primarni spremnik" (primary storage) u memorijskoj hijerarhiji, tvrdi disk kao "sekundarni spremnik" etc.

Značenjski, spremnik je dakle iznad memorije, osim u ustaljenim izrazima poput "memorijska hijerarhija" koji obuhvaćaju i neke spremnike.

Zaslon ili monitorUredi

Obvezno moramo odabrati naziv monitor, ako se radi o elektroničkom uređaju. Zaslon je dio monitora. Dio ne može biti niti sklop, a kamoli uređaj.

Postoje dva naziva za isti pojam, a to su zaslon i ekran. Zaslon (ekran) je dio televizorskog prijemnika, monitora, fotografskog aparata i platno za filmsku projekciju.

Ako govorimo o dijelovima osobnog računala, ispravno je izlazni uređaj nazvati monitor. Zaslon je samo jedan od dijelova monitora. Uređaj se ne smije nazvati po jednom svom dijelu, pa makar on bio najvažniji za njegov rad. Zaslon, dakle, ne može biti nikakav uređaj.

Hardver/softverUredi

Fonetizirane inačice od engl. hardware i software, koji su s vremenom se počele zapisivati tako kako se dandanas i pišu. Kišev Informatički rječnik i dobar dio novijih udžbenika i akademskih materijala i kojekakvih Helpova od programa i priručnika rabi sljedeće termine koji su puno više u duhu jezika:

softver - programska podrška/programska oprema/programska potpora
hardware - sklopovlje

kao pridjevi se koriste "programski" (npr software engineering - programsko inženjerstvo) te sklopovski (npr. hardware interrupt - sklopovski prijekid).

"Sofver" i "hardver" su dozvoljene, s obzirom na izuzetno visok stupanj njihove udomaćenosti (pogotovo u sintagmama poput "slobodni softver"), no njihova se uporaba obeshrabruje u korist gorenavedenih. U nazivima članaka/kategorija se softver/hardver ne smiju koristiti.

Niz ili poljeUredi

U programiranju se oba naziva koriste kao prijevodi od engl. array, označujući podatkovnu strukturu en:array.

Problem se pojavio kad se pojavio naziv en:Field (computer science) prije svega u OOP-u označujući podatkovni član klase. Recimo .NET bajtkod čak ima i ključnu riječ .field..

Niz je i bolji prijevod i nedvosmisleniji i stoga ga uvijek treba rabiti kao prijevod za array, bez obzira o broju dimenzija (gdje je u višem broju intuitivnije govoriti o kojekakvom "polju" ili "matrici") i načinu ostvarenja (C-nalik izravno ideksirani pokazivač na prvi element ili neka općenita apstrakcija kontejnera za sekvencijalni pristup elementima u jezicima koji odstupaju o ALGOLOidne paradigme).

Kompilator ili jezični procesorUredi

Srbljić u svojim udžbenicima promovira naziv "jezični procesor" kao prijevod od compiler, koji se polako počinje odomaćivati u svekolikoj domaćoj literaturi. U prijevodu engl. termina na kraju obaju knjiga stoji uz compiler - jezični procesor.

Problem je što u svojoj drugoj knjizi o jezičnim procesorima vrši njihovu razredbu u kompilatore, interpretatore i "dinamičke interpretatore" (JIT/AOT kompilator je suvremeni naziv).

No svejedno uvijek gdje stoji compiler rabi jezični procesor, čak i kad je posve očito da se ne radi ni o kojem obliku interpretatora. To je doduše ispravno (svaki kompilator jest jezični procesor), no zbunjujuće i nedovoljno precizno.

Taj njegov prijevid hrv. wikipedija neće prakticirati te će se stoga compiler uvijek prevoditi kao "kompilator", a razredba jezičnih procesora će se koristiti u za to prikladnom članku.

Znak, karakter i simbolUredi

Najbolji naziv za taj pojam u informatici je znak. Znakovi koji se rabe u informatici su: slovni, brojke i posebni znakovi. Slova mogu biti engleska (njemačka, talijanska …) ili hrvatska (sa našim posebnim slovima č, ć, đ, š, ž). Brojke (znamenke) su znakovi kojima se pišu brojevi. U dekadskom brojevnom sustavu postoji 10 brojaka (znamenaka) kojima možemo napisati beskonačno mnogo brojeva, a to su: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. Posebni znakovi su svi interpunkcijski, matematički i ostali znakovi, a to su : ! " # $ % & / ( ) = ? * + ' _ -: . ; , > < itd.

Naziv karakter nije sretno izabran naziv pa ga ne treba rabiti u informatici. On dolazi od engleskog naziva character. Problem je u tome što se taj naziv rabi u drugim znanostima i disciplinama, a najviše u psihologiji, psihijatriji, psihoanalizi itd. Tako imamo primjere u "običnom" govoru: dobar karakter i loš karakter, a u stručnom: mazohistički karakter, sadistički karakter, revolucionarni karakter, društveni karakter itd. Da ne bi došlo do zabuna i pogrešaka, najbolje je izbjegavati taj naziv u informatici.

Simbol je znak koji označuje neki pojam ili na njega podsjeća. Na primjer: srce simbolizira ljubav, zastava državu ... U informatici nema nikakve simbolike i simboliziranja pa taj naziv nije primjenjiv. Simbol se u informatici jedino koristi u aplikacijama za obradu teksta, a služi za umetanje u tekst raznih simbola i slova iz raznih pisama (arapski, grčki, ćirilica). Znak je viši pojam od simbola. Matematički to izgleda ovako: znak = slova + brojke + posebni znakovi (simboli) .

Jezgra ili kernelUredi

Instrukcija ili naredbaUredi

Nekada je bio prijepor između naziva komanda i naredba. Za isti pojam tada su se koristila podjednako ta dva naziva. Pojmovno gledano komanda = naredba. Naziv komanda (eng. command) je došao s dolaskom informatike u naše krajeve, kada se većina naziva temeljila na engleskom jeziku. Postepeno se uvodio i hrvatski naziv naredba koji je nakon desetak godina potpuno potisnuo naziv komanda iz informatike. Danas se koristi naziv naredba i to je potpuno ispravno (pojmovno i jezično) te tako treba i ostati.

Instrukcija je sasvim drugi pojam nego naredba i njega ne treba koristiti u tu svrhu. Instrukcija označava neku uputu, naputak, direktivu ili smjernicu. Taj naziv bi se mogao koristiti kao primjerice "instrukcije za instaliranje programa", ali je i tu bolji izraz "upute za instaliranje programa". Instrukcija postavlja pitanje "kako?" ("na koji način?") i to sa programskim naredbama nema nikakve veze.

Klasa ili razred - ključne riječi se ne prevodeUredi

Klasa kao ovo: en:Class (computer science)

Ključne se riječi programskih jezika u pravilu ne prevode, osim ako postoji jaaako dobar razlog za takvo nešto. Pogotovo ako se radi o tvorbeno neplodnijem prijevodu pa se može dogoditi da se "potklasiraju razredi". Vrhunac ovakvih loših prijevoda jest prijevod u Kiševom rječniku za virtual reality - "nestvarna stvarnost". Krajnje bizarno.

Svi nazivi koji prefiksacijom/postfiksacijom tvore nove termine se prevode samo u slučajevima udomaćenih iznimki (primjerice: jezgra), dok se za ključne riječi jezika to gotovo nikad ne radi.

Dakle, klasa, metaklasa, podklasa, nadklasa (superklasa), potklasirati (subclass) etc.

Slično, metoda se ne prevodi kao postupak (općeznačenjski naziv). Jer kako bi onda bile primjerice "multimetode" ? Osim toga, postoji istaknuta razlika između nečega zvanog "metoda" (Smalltalk, C#, Java..) i "članska funkcija" (C++).

String ili niz znakovaUredi

String je u računarstvu ovo: en:String (computer science)

Problem je što podosta autora doslovno string prevodi kao "niz znakova".

String je, naime, "niz znakova" samo u C-nalik programskim jezicima, dok u većini viših jezika unazad 20-ak godina predstavlja ili klasu koja je sve samo ne implementirana preko podatkovne strukture niz (obično dinamički proširiva, nerijetko imutabilna) ili konstrukt izgrađen kao obična ugrađena podatkovna struktura liste.

Uporabno se pod string vrlo često zaista i misli "niz znakova", neovisan o implementaciji, pri čemu je iz konteksta razumljivo radi li se o std::string, System.String, char[] ili (kao što je često u funkcijskim jezicima) običnoj listi koja sadrži u svojim "ćelijama" elementarni znak.

character array se prevodi kao "niz znakova", string ostaje "string".

U Srbljićevim udžbenicima iz teorije automata i kompilatora se "znak" rabi u smislu "simbol", pri čemu je i npr. ključna riječ else jedan "znak". String tada postaje niz takvih "znakova" koji može sadržavati završne i nezavršne "znakove"..ukratko, jako zbunjujuće svima koji nisu upoznati sa detaljima (u ovom slučaju, totalno omašene) terminologije.

Zato je pravilo da se "string" ne "prevodi", već samo ostaje string pri čemu značenje ostaje isto ovisno o kontekstu, kao i u engl. uostalom. U C-u jedno, u Javi drugo, u Haskellu treće...

Elektronski ili elektroničkiUredi

Pridjev elektronski se koristi vezano uz pojam elektron (dio atoma). Znači: elektron – elektronski. Primjeri: elektronski omotač atoma, elektronski naboj, elektronski akcelerator.

Pridjev elektronički se koristi vezano uz pojam elektronika (radio stanice, TV, kamere, računala, gramofoni, linije, pojačala, razglasi). Znači: elektronika – elektronički. Budući da je svaki kompjutor (računalo) elektroničko, moramo sve što se koristi na tom području nazivati elektronički. Primjeri: elektronička pošta, elektronički elementi, elektronički sklopovi, elektronički uređaji. Elektroni pa s njima i pridjevi elektronski nema veze sa informatikom. S informatikom nemaju ništa ni atomi, a kamoli njihove čestice elektroni!

Pridjev električni se koristi vezano uz pojam električna struja (elektrika). Znači: električna struja – električni. Primjeri: električno kuhalo, električni tramvaj, električni naboj, električni napon, električne centrale.

Pridjev elektrotehnički se koristi vezano uz pojam elektrotehnika (električna tehnika). Znači: elektrotehnika – elektrotehnički. Primjeri: elektrotehnički fakultet, elektrotehnički uređaj (perilica rublja, štednjak).

Abecedni popis normativnih prijevoda često rabljenih engleskih terminaUredi

Vanjske povezniceUredi