Jezik nije jednostavan, jednako kao što niti prenošenje informacija nije jednostavno. Jezik, kao takav, sam nije dovoljan da bi se pojasnila određena poruka koju pošiljatelj šalje primatelju. Diskurs je društveni proces stvaranja i reproduciranja smisla. Diskurs je pogovotovo poželjan kada se prikazuju vrlo općeniti teoretski pojmovi. Danas prenošenje teoretskih pojmova, pogotovo onih složenijih i složenih, zahtjeva uporabu diskursa jer se na taj način u primatelja uvelike povećava postotak razumijevanja primljene poruke. Diskurs služi kako bi se pomoću razumnoga raščlanjivanja misaono, pojmovno i logički izveo zaključak. On je, po svojoj naravni, oprečan instituitivnom zaključivanju, na koje se mnogi komunikatori oslanjaju, što nikako nije dobro niti predstavlja optimalno ili puno rješenje. U suvremenoj komunikaciji, sudionici bi se svakako trebali služiti diskursom u nadzoru komunikacije. Naime, često nije dovoljno poruku preuzeti «zdravo za gotovo» ili «po logici stvari» iako veliki broj komunikatora upravo to čini. Iz tog razgloga, potreban je diskurzivni nadzor kako bi se osigurala kvalitetan informacije.