Wikipedija

Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo izrazito mnogo crkvenih osoba i osobito svećenika Katoličke crkve. Pretežni dio tih stradanja su bila ubojstva, s obilježjima zločina iz mržnje prema katoličkoj vjeri i hrvatskom narodu, kojemu je pretežni dio pobijenih crkvenih osoba pripadao.

Nepotpuni popis svećenika ubijenih tijekom rata i neposredno nakon njega:

  • don Ante Bakula, rođ. 10. lipnja 1844. u Posušju. 20. travnja 1942. godine ga partizani uhvatili, jahali, vezali u štali, potkovali kao konja, kamenovali i na druge ga načine ga mučili tjedan dana i potom ubili u Vlahovićima kod Ljubinja. Njegovo tijelo je bačeno u jamu i nije nikad potom nađeno,
  • don Ilija Tomas, rođ. u Drinovcima 19. srpnja 1901. Ubili su ga partizani u župi u Klepcima 1. svibnja 1942. Na njegovu tijelu pronađen je dvadeset jedan ubod nožem i sjekirom. Na čelu mu je bio urezan znak križa, oči izbodene, usta s obje strane razrezana. Njegovo mrtvo tijelo je potom bačeno u rijeku Bregavu gdje je sutradan pronađeno te je pokopano na čapljinskom groblju,
  • fra Stjepan Naletilić, rođ. u Lisama kod Širokog Brijega 1. studenoga 1907. u Lisama kod Širokoga Brijega. Odveden iz župe u Kongori, prema onodobnim izvorima od strane "komunističko-četničke bande" i potom ubijen 17. svibnja 1942. u šumi Ravašnici iznad Vukovskog kod Kupresa,
  • don Vide Putica, 11. lipnja 1859. u Prapratnici blizu Hutova. Ubili su ga četnici 6. rujna 1942. u njegovoj sobi iz koje je taj 84-godišnjak jedva mogao izlaziti bez tuđe pomoći. Poslije dva-tri dana poslije njegovo su mrtvo tijelo stavili u zahod, polili benzinom i zapalili,
  • fra Križan Galić, starog 74 godine, ubili su partizani 30. listopada partizani, tako da su u župni dvor u Međugorju ubacili ručnu bombu,
  • don Marijan Vujnović, starog 73 godine, strijeljali su partizani u Trebinju 31. prosinca 1944. godine,
  • Josip Kaurinović, župnik u Prijedoru, kojega su partizani ubili 16. svibnja 1942.
  • Ante Dujlović, župnik u Gumjeri kod Prnjavora, kojega su ubili četnici 11. srpnja 1943. Pokrenut je postupak njegove beatifikacije,
  • Antun Ćurćić, umirovljeni svećenik, umro od posljedica partizanskog ranjavanja 9. siječnja 1944.,
  • Fra Viktor Baltić, župnik u Ljubunčiću kod Livna. Ubijen od partizana nakon što su ga zarobili 8. veljače 1943.,
  • Fra Bonaventura Grebenarević, župnik u Podhumu kod Livna. Strijeljan od partizana 1. prosinca 1943.,
  • Fra Stjepan Barišić, župnik u Podhumu kod Konjica. Strijeljan od partizana 3. veljače 1944.,
  • Fra Borivoj Mioč, župnik u Ljubunčiću kod Livna. U noći između 6. i 7. svibnja 1944. odveli su partizani i nikada se više nije pojavio,
  • Fra Danijel Briševac, župnik u Stratinskoj kod Banja Luke. Ubijen od četnika 25. kolovoza 1944.,
  • fra Tomislav Gelić, župnik u Bugojnu. Strijeljan od partizana partizani 9. rujna 1944.,
  • dr. Dragan Dujmušić, kateheta u Tuzlanskoj gimnaziji, kojega su partizani 7. listopada 1943. u Tuzli osudili na smrt te istoga dana strijeljali u obližnjem Parselu,
  • Ivan Miletić, župni vikar u Bijeljini. Strijeljan od partizana 26. studenoga 1943. u Bijeljini,.
  • Rikard Weiss, župni vikar u Modriči. Strijeljan od partizana 24. ožujka 1944. u Modriči,
  • Stipo Barišić, poginuo 6. srpnja 1944. između Želeće i Žepča kao putnik vlaka kojega su bombardirali saveznički avioni,[1]
  • Branko Bandić
  • Krešimir Barišić - pokrenut postupak beatifikacije
  • msgr. dr. Nikola Bilogrivić, rođ. u Tuzli 1893., strijeljan Banja Luci 20. veljače 1947. godine,[2]
  • Josip Böckmann,
  • Zvonimir Brekalo,
  • fra Danijel Briševac,
  • fra Miroslav Buzuk,
  • fra Alojzije Čondić,
  • fra Domagoj Čubelić,
  • Josip Čurčić,
  • don Juraj Gospodnetić - pokrenut postupak beatifikacije,
  • fra Bono Grebenarević,
  • fra Ognjen Idžotić,
  • fra Marijan Jakovljević,
  • fra Ljudevit Jošić,
  • Jerko Marijan,
  • fra Ignacije Mamić,
  • fra Vitomir Mišić,
  • Waldemar Maksimilijan Nestor - pokrenut postupak beatifikacije,
  • Petar Peroš,
  • fra Ljudevit Petrović,
  • fra Tomislav Petrušić,
  • fra Jaroslav Szitan,
  • fra Alojzije Šandrk,
  • Božo Šimleša,
  • fra Celestin Teklić,
  • fra Luka Tešić,
  • fra Paskval Velić,
  • fra Paško Vidović,
  • fra Vitomir Zekić.


Ukupno, od 122 svećenika koji su bili pripadnici bosanske franjevačke provincije, smrtno ih stradalo je za vrijeme Drugog svjetskog rata i odmah nakon njega 47, tj. 24,47%: ubijeno je njih 36, jedan je umro u zatvoru a 10 ih je umrlo od tifusa.

Od 123 dijacezanska svećenika Sarajevske nadbiskupije smrtno je stradalo njih 27, tj 21,95%. Od toga je njih 21 ubijen, jedan je umro u zatvoru, dvojica su umrla od posljedica zatvora i torture, a tri su umrla od tifusa.

Od 31 dijecezanskog svećenika Banjalučke biskupije, smrtno ih je stradalo 13, tj 41,93%. Od toga je 10 ubijeno, jedan je umro u zatvoru i jedan u logoru. Biskup Jozo Garić je umro kao ratni prognanik u Grazu 1946. godine.

U Mostarskoj biskupiji, od 36 dijacezanskog svećenika, život je izgubilo njih 14, tj. 40%. Od toga je 12 bilo ubijeno, jedan je umro u zatvoru, te jedan od tifusa.

Od 40 redovnika trapista u samostanu kod Banja Luke, dvojica svećenika (5%) su umrli od posljedica komunističkog logora.

Od redovnika isusovaca, koji su djelovali kao profesori u nešto sigurnijem Travniku, jedan je poslije rata umro u zatvoru u Sarajevu, od posljedica mučenja.[3]

Od 151 svećenika - pripadnika hercegovačke franjevačke provincije koji su za vrijeme rata i živjeli na području BiH - ubijeno je njih 55 (36,42%).[4]

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Stradanje Crkvenih osoba u BiH za II. svjetskog rata i u poraću (1). Glas Koncila. 28–2005: 26 do 37. 10. srpnja 2005. Pristupljeno 21. siječnja 2020.
  2. ↑ Mons. dr. ANTO ORLOVAC (intervju). Suza Dolinska (na mrežnim stranicama Župe Uznesenja BDM Dolina). 30. siječnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2016. Pristupljeno 21. siječnja 2020.
  3. ↑ "Stradanje Crkvenih osoba u BiH za II. svjetskog rata i u poraću (1)". Glas Koncila 28-2005, 10. srpnja 2005. god. str. 26 do 37 pristupljeno 21. siječnja 2020.
  4. ↑ POGLED NA STRADANJA HRVATA I KATOLIČKE CRKVE U HERCEGOVINI ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA. Kamenjar.hr. 13. srpnja 2014. Pristupljeno 21. siječnja 2020.

Vanjske poveznice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svećenici_stradali_u_Drugom_svjetskom_ratu_u_Bosni_i_Hercegovini&oldid=6875839"