Sveučilište u Rijeci

hrvatsko sveučilište

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

Sveučilište u Rijeci
Universitas studiorum Fluminensis
Osnovano1973.
Vrsta:Javno
Rektor:Snježana Prijić-Samaržija
Fakulteti:12
Osoblje:927
Studenti:17.308
Mjesto:Rijeka, Hrvatska
Mrežno mjesto:www.uniri.hr

Povijest uredi

Moderno Sveučilište u Rijeci osnovano je 17. svibnja 1973. godine čime je nastavljen kontinuirani razvoj i višestoljetna tradicija visokoga školstva u Rijeci čiji se početak datira u 1632. godinu kad se na Isusovačkom kolegiju počela predavati moralna teologija. Prvi plod djelovanja isusovaca u Rijeci nastao je 23. studenoga 1627. kad počinje s radom Isusovačka gimnazija. Iste je godine osnovana i vlastita knjižnica čiju tradiciju danas nastavlja Sveučilišna knjižnica u Rijeci, o čemu svjedoči najstariji ekslibris knjižnice Kolegija.[1]

Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi. Filozofski fakultet otvoren je 1726. kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki studij od 1632. godine održava nastavu uz prekide, a od 1728. redovito. Od 1773. do 1780. godine u Rijeci djeluje javna Kraljevska akademija.

Razvoj modernog Sveučilišta uredi

Moderno Sveučilište u Rijeci razvija se poslije Drugoga svjetskog rata, posebice nakon reformi Stipe Šuvara.

Prva pomorska škola na istočnoj obali Jadranskoga mora osnovana je u Bakru 1849., a neznatno kasnije i pomorske škole u Malom Lošinju, Dubrovniku, Zadru i Splitu. Viša pomorska škola osnovana je 1949.,[2] a Pomorski fakultet 1978. godine. Viša pomorska škola u Rijeci je tek republičkim Zakonom o višim pomorskim školama iz 1959. stavljena pod nadzor NR Hrvatske; do tad je bila pod izravnim saveznim nadzorom.

 
Nova zgrada riječkog Filozofskog fakulteta na sveučilišnom kampusu na Trsatu

Sveučilište u Rijeci trenutačno čini deset fakulteta, jedna umjetnička akademija, četiri sveučilišna odjela, sveučilišna knjižnica i studentski centar.

Sastavnice uredi

Sastavnice Sveučilišta u Rijeci s pravnom osobnosti su:

Sastavnice bez pravne osobnosti su:

 
Akademija primijenjenih umjetnosti

Centri:

  • Centar za industrijsku baštinu
  • Centar za istraživanje uma i ponašanja
  • Centar za logiku i teoriju odlučivanja
  • Centar za mikro- i nanoznanosti i tehnologije
  • Centar za napredne studije jugoistočne Europe
  • Centar za napredno računanje i modeliranje
  • Centar za podršku pametnim i održivim gradovima
  • Centar za studije mira i konflikata
  • Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost
  • Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam
  • Logopedski centar
  • Jean Monnet Međusveučilišni centar izvrsnosti Opatija
  • Sveučilišni savjetovališni centar

Ostale sastavnice:

  • Studentski centar Rijeka
  • Sveučilišna knjižnica Rijeka
  • Zaklada Sveučilišta u Rijeci
  • Znanstveno-tehnologijski park
  • Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci

Rektori uredi

 
Rektorat Sveučilišta u Rijeci

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Lenac, Zdravko. (gl. ur.) Sveučilište u Rijeci, 4. izd., Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009., ISBN 978-953-96970-6-6

Izvori uredi

  1. Najstariji ekslibris knjižnice Kolegija
  2. Uredba o osnivanju i radu Više pomorske škole u Rijeci, Sl. l. FNRJ, 29/1949. od 6. travnja 1949.

Vanjske poveznice uredi