Tel Beer Ševa
Tel Beer Ševa (hebrejski: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji Negev, u južnom Izraelu, istočno od modernog grada Beer Ševa i zapadno od beduinskog naselja Tel Ševa. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa[1] koji se više puta spominje u Tanakhu kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje (Eretz Yisrael): "od Beer Ševe do Dana" (Knjiga o Sucima 20:1-3 i Prva knjiga o Samuelu 3:19-21).
Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Beer Ševa | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Izrael |
Godina uvrštenja | 2005. (29. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | ii, iii, iv, vi |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1108 |
Koordinate | 32°35′49.992″N 35°10′55.992″E / 32.59722000°N 35.18222000°E |
Ime grada potječe od hebrejskih riječi Tel ("gradina"), Be'er ("bunar") i Ševa što može značiti "sedam" ili "prisega".
Povijest
urediArheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od bakrenog doba (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoče mnogi bunari u okolici.
Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o Abrahamu i njegovu savezu s Abimelekom. Izak je sagradio oltar u Beer Ševi (Post 26,23-33). Jakov je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena Šimunova i Judina (Jš 15,28 i 19,2). Prorok Ilija je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka Samuela u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok Amos spominje Beer Ševu u govoru o idolatriji (Am 5,5 i 8,14).
Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena Judejskog kraljevstva oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada. Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj Ezekija (Druga knjiga o Kraljevima 18:4).
Posljednji stanovnici Beer Ševe bili su građani Bizanta koji su napustili grad u sedmom stoljeću. Turci, koji su upravljali područjem Palestine od 16. stoljeća, nisu pokazivali veliko zanimanje za Beer Ševu. Grad je danas nacionalni park Tel Beer Ševa, a 2005. godine je, zajedno s gradovima Hazor i Megido, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
-
Turistički vidikovac iznad Tel Beer Ševe -
Gradska vrata -
Rekonstrukcija "rogatog" oltara -
Skladište -
Podzemni kanal za vodu