Termočlanak

vrsta termometra namijenjen mjerenju visokih temperatura

Termočlanak ili termoelement je vrsta termometra namijenjena pretežno mjerenju viših temperatura (do 1 500 °C). Zasniva se na Seebeckovu učinku. ili Seebeckovu efektu, to jest fizikalnoj pojavi da u dva električna vodiča od različitih tvoriva, kojima su krajevi spojeni, nastaje električni napon, odnosno teče električna struja, ako su spojevi na različitim temperaturama.

Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C.
Termočlanak (cijev krajnje desno) unutar plamenika za grijanje vode.

Nastali napon razmjeran je razlici temperature između toplijeg i hladnijega spoja vodiča. Ako se hladniji spoj rastavi i slobodni krajevi vodiča priključe na voltmetar, kojemu je za tu svrhu ljestvica umjerena u temperaturnim stupnjevima, može se na njem izravno očitati temperaturna razlika. Različiti parovi materijala (termoparovi) daju različite napone za istu razliku temperature, pa se najčešće odabiru oni koji u određenom području temperature daju najveće napone. Najpoznatiji su termoparovi željezo-konstantan, platina-platinarodij, nikal-kromnikal i bakar-konstantan. Termoparovi se zaštićuju od štetnih kemijskih utjecaja materijala kojima se temperatura mjeri zaštitnom cijevi od metala ili keramike. Više termoelemenata spojenih u seriju tvore termobateriju, koja može služiti kao izvor napona.[1]

Seebeckov učinak

uredi

Seebeckov učinak, Seebeckov efekt ili termoelektrični efekt je pojava električnog napona u električnom strujnom krugu sastavljenom od dvaju različitih električnih vodiča kada im se spojevi nalaze na različitim temperaturama. Omogućava izravno pretvaranje razlike temperatura u električnu struju. Tu je pojavu 1821. otkrio njemački fizičar Thomas Johann Seebeck (1770. – 1831.), a mjerni instrument za mjerenje temperature koji se na njoj temelji naziva se termoelement ili termočlanak.[2]

Izvori

uredi
  1. termoelement. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
  2. Seebeckov efekt. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda