Thisted (općina)
Thisted je općina u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Thisted (općina) | |
---|---|
Položaj općine Thisted na karti Danske | |
Država | Danska |
Regija | Sjeverni Jutland |
Središte | Thisted |
Površina | |
• Ukupna | 1101,65 km2 |
Stanovništvo (2010.) | |
Općina | 45.297[1] (41,1 stan/km2) |
Stranica | www.thisted.dk/ |
Zemljopis
urediOpćina se nalazi u zapadnom dijelu poluotoka Jutlanda, prositire se na 1101,65 km2.
Stanovništvo
urediPrema podacima o broju stanovnika iz 2010. godine općina je imala 45.297 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 41,1 stan/km2. Središte općine je grad Thisted.
Veća naselja
urediVeća naselja u općini | ||||
Br. | Naselje | Stanovnika (2010.) | ||
---|---|---|---|---|
1. | Thisted | 12.950 | ||
2. | Hurup | 2.752 | ||
3. | Hanstholm | 2.386 | ||
4. | Snedsted | 1.203 | ||
5. | Nors | 1.032 | ||
6. | Bedsted | 941 | ||
7. | Sennels | 865 | ||
8. | Klitmøller | 807 | ||
9. | Koldby | 758 | ||
10. | Sjørring | 748 |
Obnovljiva energija
urediOpćina Thisted je 100% samodostatna uz obnovljive izvore energije. Ovaj razvoj je došao od građana, poljoprivrednih organizacija i lokalnih tvrtki, koje su aktivno uključene u opskrbu općina obnovljivim izvorima energije od privatnih vjetroagregata, geotermalnih postrojenja i bioplinskih postrojenja.
Općina Thisted je dobila prestižne europske nagrade za svoje sunčeve sustave obnovljivih izvora energije i uloženi trud. Općina Thisted koristi manje od 1% fosilnih goriva u proizvodnji energije i topline, s dvadeset godina iskustva u obnovljivim izvorima energije. Danas se gotovo isključivo energija dobiva iz obnovljivih izvor a energije, kao što su energija vjetra, sunčeva energija, bioplin, geotermalna energija, rasplinjavanje biomase i preostale topline iz industrije. Iz različitih obnovljivih izvora energije osigurava se 100% električne struje i 85% topline u općini. To znači, između ostalog, da su za 90 000 tona manja emitiranja ugljikovog dioksida CO2 u atmosferu. Osnova Thisted uspjeha je korištenje obnovljivih izvora energije uz činjenicu da ono nije rezultat političkih odluka, već razvoj koji se odvija u korak s lokalnim poljoprivrednicima koji investiraju u privatne vjetroagregate i bioplinska postrojenja. Sve osim jednog od 252 vjetroagregata su u privatnom vlasništvu. Ulaganje u obnovljive izvore energije je dobar posao za poljoprivrednike, jer gradnja otplati sebe u roku od 6 do 7 godina, nakon čega poljoprivrednici mogu zaraditi novac na električnoj energiji koju prodaju lokalnoj električnoj mreži.[2]
Vanjske poveznice
urediIzvor
uredi- ↑ Statistički zavod Danske
- ↑ [1] "Thisted, Danska - en neo", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.