Trešnja

Trešnja
	Plod trešnje
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Rosales;
Porodica:	Rosaceae;
Potporodica:	Prunoideae;
Rod:	Prunus;
Vrsta:	P. avium;
Dvojno ime
	Prunus avium; L.
Rasprostranjenost
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Trešnja (lat. Prunus avium), listopadna je vrsta drveća iz porodice Rosaceae.

Rasprostranjenost

Areal trešnje je cijela Europa i zapadna Azija.

Izgled

Stablo trešnje naraste do 20 m, prsnog promjera do 70 cm.

Kora je sivo-crvenkaste boje, sjajna, glatka, ljušti se u obliku koncentričnih krugova. Pri dnu debla stvara se tamni lub, koji se uzdužno raspucava. Izbojci su s jedne strane sivkasti, dok su s druge strane smećkasti.
Pupovi su jajoliko čunjasti, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem smećkastih ljuskica, čiji su rubovi sivkasti. Smješteni su naizmjenično i često nagomilani.
Listovi su eliptični do obrnuto jajoliki, na vrhu ušiljeni, a na bazi suženi, rubovi su napiljeni. Listovi su dugi do 12 cm, s donje strane posuti rijetkim bijelim dlačicama. Na prijelazu od plojke do peteljke lista vide se dvije crvenkaste žlijezde. Prije otpadanja listovi pocrvene.
Cvjetovi rastu prije listanja, na prošlogodišnjim izbojcima. Bijele su boje, rastu gusto nagomilani, vise na dugim stapkama, a cvat je u obliku gronje.
Plod je trešnja, jestiva tamnocrvena koštunica s debelim, mesnatim i sočnim usplođem.

Opis

Trešnje i višnje, su stabla i plodovi iz porodice Rosaceae i njihovi jestivi plodovi. Komercijalna proizvodnja uključuje višnje (Prunus cerasus), koje se zamrzavaju ili konzerviraju i koriste u umacima i pecivima, i trešnja (P. avium), koje se obično konzumiraju svježe i glavne su vrste konzervirane u pravom ili imitaciji likera maraskina. Brojne vrste uzgajaju se kao ukrasi zbog svog bujnog proljetnog cvijeća, a tamnocrveno drvo nekih vrsta trešanja posebno je cijenjeno za izradu finog namještaja.^[1]

Većina vrsta prunusa porijeklom je sa sjeverne hemisfere. Nekih 10 do 12 vrsta je poznato u Sjevernoj Americi i sličan broj u Europi. Međutim, čini se da je najveća koncentracija vrsta u istočnoj Aziji. Vjeruje se da je izvorno stanište vrste iz koje potječu kultivirane trešnje u zapadnoj Aziji i istočnoj Europi od Kaspijskog mora do Balkana. Trešnje se uzgajaju u svim područjima svijeta gdje zimske temperature nisu prejake i gdje su ljetne temperature umjerene. Potrebna im je zimska hladnoća da bi procvjetale u proljeće. Stabla cvjetaju dosta rano u proljeće, odmah nakon breskvi, a prije jabuka.^[1]

Zbog plodova uglavnom se uzgajaju tri vrste prunusa: trešnje, višnje i, u znatno manjoj mjeri, duke, križanci višnje i trešnje. Stabla trešnje su velika i prilično uspravna, dostižući visinu do 11 metara (36 stopa). Plod je mesnata koštunica (koštuničavo voće) koje je općenito u obliku srca do gotovo globularnog, mjeri oko 2 cm (1 inč) u promjeru i varira u boji od žute preko crvene do gotovo crne. Sadržaj kiseline u trešnji je nizak. Veći sadržaj kiseline u višnji daje joj karakterističan trpki okus. Stabla višnje su manja, rijetko viša od 5 metara (16 stopa). Plod je okruglog do spljoštenog oblika, uglavnom je tamnocrvene boje i ima toliko kiseline da nije privlačan za konzumaciju svjež. Duke trešnje su posredne u karakteristikama stabla i ploda. Plodovi svih sorti sadrže vitamin A i male količine minerala kao što su kalcij i fosfor.^[1]

Galerija

Pupovi	Cvjetovi i mladi listovi	Drvo u cvatu

↑ ^a ^b ^c Britannica, pristupljeno 1. listopada 2023.

[Britannica-1] Britannica, pristupljeno 1. listopada 2023.

[1]