Tuba

**Tuba**
Klasifikacija
	Limena puhačka glazbala
Raspon tonova
Srodna glazbala
	*Bariton Eufonij; Suzafon; Helikon; Wagnerove tube; Kontrabasovska tuba;
Glazbenici
	Jurica Rukljić ; Danijel Rajković ; Joe Kaplowitz ; Krunoslav Babić ; Željko Kertez ; Renato Mlinarić ; Mihael Toma ; Mihael Hrgar ; Alexander von Puttkamer ; Paul Halwax ; Christoph Gigler ; Alan Baer ; Michel Massot ; Marcus Rojas ; Carol Jantsch ; Michael Lind ; John Fletcher ; Floyd Cooley ; John William Barber
Graditelji
	Wilhelm Friedrich Wieprecht ; Johann Gottfried Moritz ; Carl Wilhelm Moritz ; Adolphe Sax ; Gustave Auguste Besson ; Henry Distin
Industrijski proizvođači
	Bohland & Fuchs Češka ; Amati Češka ; V. F. Cevený Češka ; B&S Markneukirchen Njemačka ; Gronitz Njemačka ; Melton Meinl Weston Njemačka ; Miraphone Njemačka ; Hirsbrunner Švicarska ; Jupiter Tajvan; C.G. Conn & Holton SAD

Tuba je limeno puhačko glazbalo u položini basa: u toj porodici glazbala, ona je predodređena za izvođenje najdubljih tonova. Dužina čunjaste cijevi iznosi 565 cm. Tuba je prvi put napravljena za pruski vojni orkestar 1829. godine. Vijest je brzo stigla u Francusku gdje je Hector Berlioz preporučio zamjenu ophikleide tubom u Fantastičnoj simfoniji. Glazba za tubu se piše u basovskom ključu. Ton tube je mekan i obao. Napravljene su tube raznih veličina i oblika u skladu s raznim lokalnim zahtjevima te je tuba s vremenom postala popularno solističko i orkestralno glazbalo. Prvi koncert za tubu je 1954. skladao Ralph Vaughan Williams.

Međunarodni dan tubeUredi

1979. američki glazbenik Joel Day predložio je da se jedan dan u godini proglasi Međunarodnim danom tube (engl. International Tuba Day; njem: Welt-Tuba-Tag). Od 1982. taj se dan redovito obilježava prvoga petka u svibnju: toga se dana održavaju koncerti tubista te priređuju predavanja i izložbe puhačkih glazbala, posebice raznih tuba. Sva ta događanja organiziraju se sa željom da se i širu javnost bolje upozna s tubistima, njihovom glazbom i glazbalima, ali i problemima s kojima se kao glazbenici često susreću u svom umjetničkom zvanju i djelovanju.^[1]

LiteraturaUredi

Adler, Samuel: The Study of Orchestration, New York - London: W. W. Norton & Company, 2002. ISBN 0-393-97572-X
Baines, Anthony: Lexikon der Musikinstrumente, Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996. ISBN 3-476-00987-4 (Metzler) / ISBN 3-7618-1220-5 (Bärenreiter)
Dugan Franjo: Nauk o glasbalima, Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1944.
Marković, Zvonimir: Muzički instrumenti, Zagreb: Muzička naklada, 1972.
Obradović, Aleksandar: Uvod u orkestraciju, Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978.
Odak, Krsto: Poznavanje glazbenih instrumenata, Zagreb: Školska knjiga, 1997. ISBN 953-0-21702-1
Petrović, Tihomir: Nauk o glazbi, Zagreb: HDGT, 2005. ISMN M-9005242-2-5
Rimsky-Korsakov, Nikolay: Principles of Orchestration, New York: Dover Publications, 1964. ISBN 0-486-21266-1
Sevsay, Ertuğrul: Handbuch der Instrumentationpraxis, Kassel: Bärenreiter, 2005. ISBN 3-7618-1726-6

IzvoriUredi

↑ International Tuba Day, pristupljeno 8. srpnja 2013. (engl.)

Vanjske povezniceUredi

Sestrinski projektiUredi

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tuba

Mrežna sjedištaUredi

Proleksis enciklopedija Online: Tuba
Vienna Symphonic Library: Basstuba in F (njem.) (engl.)
Internationa Tuba Day (engl.)
The Tuba Discography Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2001. (engl.)

Nedovršeni članak Tuba koji govori o glazbenim instrumentima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] International Tuba Day, pristupljeno 8. srpnja 2013. (engl.)

[1]