Uralski jezici

Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Uralski jezici
Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika

Naziv jezične porodice se odnosi na prapostojbinu, koja se često smješta blizu Urala. Države sa značajnim brojem govornika uralskih jezika su: Estonija, Finska, Mađarska, Norveška, Rumunjska, Rusija, Vojvodina u Srbiji, Švedska. Najvitalniji uralski jezici (u smislu broja izvornih govornika i statusa) su estonski, finski i mađarski.

KlasifikacijaUredi

A) Ugrofinski jezici (32) :
a1. Finski jezici:
a. baltofinski jezici (11): estonski, finski, ingrijski, karelski, livonski, vepsijski, votski; ludski, olonecki, kvenski, tornedalski.
b. povolškofinski jezici: mordvinski (erzjanski i mokšanski), marijski (čeremiski).
c. permjački jezici (3): votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d. laponski jezici (6): po starijoj klasifikaciji 11): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt; sjeverni, južni, pite, lule, ume.
a2. Ugarski jezici:
a. mađarski, Mađarska, Rumunjska, Srbija.
b. opski ugarski Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski.
B) Samojedski jezici (6) azijska Rusija:
b1. sjeverni: enecki, jurački (nenecki), nganasanski (tavgijski).
b2. južni: kamasinski (kamassinski), matorski †, selkupski.

Vanjske povezniceUredi