Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Uralski jezici
Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika

Naziv jezične porodice se odnosi na prapostojbinu, koja se često smješta blizu Urala. Države sa značajnim brojem govornika uralskih jezika su: Estonija, Finska, Mađarska, Norveška, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Vojvodina u Srbiji, Švedska. Najvitalniji uralski jezici (u smislu broja izvornih govornika i statusa) su estonski, finski i mađarski.

Klasifikacija

uredi
A) Ugrofinski jezici (32):
a1. Finski jezici:
a. baltofinski jezici (11): estonski, finski, ingrijski, karelski, livonski, vepsijski, votski; ludski, olonecki, kvenski, tornedalski.
b. povolškofinski jezici: mordvinski (erzjanski i mokšanski), marijski (čeremiski).
c. permjački jezici (3): votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d. laponski jezici (6): po starijoj klasifikaciji 11): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt; sjeverni, južni, pite, lule, ume.
a2. Ugarski jezici:
a. mađarski, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Srbija.
b. opski ugarski Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski.
B) Samojedski jezici (6) azijska Rusija:
b1. sjeverni: enecki, jurački (nenecki), nganasanski (tavgijski).
b2. južni: kamasinski (kamassinski), matorski †, selkupski.

Obilježja

uredi

Jezici uralske porodice ne poznaju kategoriju gramatičkog roda. U fonetskom smislu česta je harmonija samoglasnika, koji se raspoređuju u skupine. Uralski jezici su aglutinativni, kako prilikom sklonidbe imenica i pridjeva, tako i pri sprezanju glagola. Veliki broj padeža je učestala pojava, ali ne i čvrsto pravilo. Finski jezici također poznaju kategoriju niječnog glagola, koji se spreže umjesto glavnog glagola.

Vanjske poveznice

uredi