Većeslav Holjevac

Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917.Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.[1]

Većeslav Holjevac
Većeslav Holjevac
Rođenje 22. kolovoza 1917., Karlovac
Smrt 11. srpnja 1970., Zagreb
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po gradonačelnik Zagreba
Zanimanje političar i pisac
Portal o životopisima
Bista u rodnom Karlovcu
Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu

Životopis

uredi

U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1939. godine.[2]

Kao član Okružnog komiteta KPH za Karlovac, bio je jedan od organizatora antifašističkog ustanka u gradu. U srpnju 1941. otišao je na Kordun, gdje je također bio jedan od organizatora ustanka. Bio je i politički komesar grupe NOP odreda Korduna i Banovine, politički komesar, pa zapovjednik Druge operativne zone Hrvatske i naposljetku politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa.[2]

Poslije rata, bio je zapovjednik Vojne uprave za JA za Istru i Slovensko primorje i šef vojne misije FNRJ u Berlinu.[2] Od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je "prešao preko Save". Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a 1969. je primoran dati ostavku u Centralnom komitetu Saveza komunista nakon što je kao predsjednik Odbora za kulturu dodijelio Nagradu Božidara Adžije filozofima Milanu Kangrgi i Gaji Petroviću.[3]

Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela "Hrvati izvan domovine" i "Zapisi iz rodnoga grada". Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine.

Kći Tatjana Holjevac bivša je predsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba.

Djela

uredi
  • "Hrvati izvan domovine", Matica hrvatska, Zagreb, 1967.1, 1968.2
  • "Zapisi iz rodnoga grada", Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.

Izvori

uredi
  1. hbl.lzmk.hr, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, Mladen Švab, 2002., pristupljeno 24. studenoga 2015.
  2. a b c Enciklopedija Jugoslavije, svezak 4. "Jugoslavenski leksikografski zavod", Zagreb 1986. godina, 726. str.
  3. Mog oca Većeslava Holjevca uhodio je Ranković, a brata su mu ubili na Bleiburgu. express.24sata.hr. Pristupljeno 20. listopada 2024.

Vanjske poveznice

uredi

Sestrinski projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Većeslav Holjevac

Mrežna sjedišta

uredi