Otvori glavni izbornik

Općinska naseljaUredi

ZemljopisUredi

Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od Požege. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m.

Današnje veličko naselje proteže se dolinom rječice Veličanke, od juga prema sjeveru dužinom od preko 4 kilometra uz vijugavu cestu koja se lagano diže. S istočne i zapadne strane dolinu zatvaraju pitomi obronci Papuka koji se prema sjeveru sve više dižu.

Na gornjoj strani naselja iza župne crkve svetog Augustina, Veličanka se razdvaja na istočnu rječicu Duboku i na zapadnu Božji zdenac, jer se tu i dolina veličkog naselja razdvaja na istočnu i zapadnu uvalu a razlog je brdo Lapjak što se kao tupi klin zabio prema Velikoj pa se tu naglo spušta s visine od 447 metara ostavljajući na svome vrhu snažnog svjedoka prošlosti - ruševne zidine stare veličke tvrđave.

Između Lapjaka i brda Pliša sa zapadne strane dolinom protječe potok, koji se danas na zemljopisnim kartama obilježava kao Veličanka, a u Velikoj ga zovu Božji zdenac, dok se u opisu Velike iz 18. stoljeća navodi, da Božji zdenac sačinjavaju zapravo dva potoka: Oraovac i Kapavac, a izviru iz brda Pliš.

Istočnom pak dolinom između Lapjaka i Kamenjaka protječe potok Duboka, koji neposredno prije izlaska iz te doline prima vodu iz toplih izvora Kamenjaka. Radi te tople vode, od 25,5 Celsija rječicu Duboka zovu i Toplica. Božji zdenac i Duboka spajaju se ispred župnikova vrta i postaju Veličanka koja kod Požege utječe u Orljavu.

Vrlo prikladnim smještajem Velika je pitomo, lijepo, bogato zelenilom, zdravo i privlačno naselje. Obiluje voćnjacima, vrtovima, šumarcima i zelenim površinama. Po arheološkim nalazima je vrlo staro mjesto. Izredale su se tu mnoge stare civilizacije i ostavile svoje tragove i svjedočanstva. Napose je prisutna tu rimska civilizacija koja se općenito u Požeštini bogato potvrđuje. Arheološki predmeti župnog muzeja u Velikoj svjedoče za prisutnost rimske civilizacije i na području Velike.

Velika je danas cestom povezana s Jankovcem i dalje preko Drenovca sa Slatinom, a prema jugu sa Požegom i ostalim mjestima Požeštine.

StanovništvoUredi

Prema popisu iz 2001., općina Velika imala je 5.888 stanovnika. Po naseljima:

  • Antunovac 220;
  • Biškupci 359;
  • Bratuljevci 27;
  • Doljanci 88;
  • Draga 266;
  • G. Vrhovci 12;
  • Kantrovci 11;
  • Lučinci 68;
  • Markovac 2;
  • Milanovac 51;
  • Milivojevci 10;
  • Nježić 6;
  • Oljasi 59;
  • Odžakovci 12;
  • Poljanska 134;
  • Potočani 188;
  • Radovanci 517;
  • Smoljanovci 5;
  • Stražeman 228;
  • Toranj 181;
  • Trenkovo 818;
  • Trnovac 377;
  • Velika 2249;

UpravaUredi

U općinu Velika spadaju ova mjesta: Velika, Radovanci, Potočani, Biškupci, Stražeman i Trenkovo.

PovijestUredi

Velika se u sačuvanim dokumentima prvi put spominje 1266, zatim 1332., u popisu Papine desetine. Tada se u podgrađu ili varošu nalazila katolička župa i župska crkva (subcastrum Velika), a sjeverno na brijegu tvrđa ili "grad" (castrum), sjedište većega vlastelinstva. Tvrđa se spominje i 1435. prigodom dijeljenja zemlje između plemića Veličkih i njihovih rođaka Bekefija. Varoš Velika, kao i selo Hrvati u okolici, opisana je u najstarijem turskom popisu poreza 1545. Za turskoga vladanja nalazio se ovdje franjevački samostan sa školom kao kršćanski, crkveni, prosvjetni i kulturni centar za veći dio Slavonije. Stanovnici su bili samo Hrvati katolici.

Za svako ljudsko naselje pitanje naziva je svakako zanimljivo, jer je u čovjekovoj naravi da se znatiželjno zanima i ispituje: zašto se neko naselje naziva određenim imenom i kako je do takva naziva ili imena zapravo došlo.

I Velika kao naziv traži obrazloženje. Općenito se smatra da se selo Velika naziva tako po rječici Velikoj ili Veličanki. Opravdanje za to želi se naći u činjenici da se stvarno mnoga naselja nazivaju po rijekama koje kroz njih protječu ili po šumama ili poljima gdje su nastala. No, u pitanju Velike, mjesto se nije prozvalo Velika po rječici Velikoj nego se rječica prozvala Veličanka po naselju Velikoj. Razlog je u tome što Veličanka nije svojom veličinom a ni obiljem vode takva da bi je nazvali velikom. Opravdanje naziva za selo Velika treba tražiti u nečemu drugome.

U starim listinama 14. i 15. stoljeća, Velika se uvijek piše: Velyke a ne Velica, kako se inače piše Kraljeva Velika - Velica regalis. Razlog takva pisanja bit će vjerojatno u tome što su kaštel Velika, grad Velika i posjed Velika, pripadali plemićima Velyke - Veličkima, pa su se onda i naselja i kaštel i rječica po njima prozvali: Velyke, Velika, Veličanka.

Na zemljopisnoj karti 1501. povjesničar Ferdo Šišić bilježi mjesto Velika u Požeštini Velyke, a ne Velika, što svoje opravdanje posve sigurno ima u posjedovnoj pripadnosti plemićima Velyke - Velički. Potvrđuje to i tradicija, koju su zapisali popisivači Komore, kad navode da je Velika pripadala nekom Stjepanu Velikay (a senioribus suis se audivisse per traditionem ad quendam Stephanum Velikay pertinuisse).

GospodarstvoUredi

Velika pruža puno pogodnosti kao što je skijanje zimi i kupanje ljeti. Turizam je nedovoljno razvijen u odnosu pogodnosti koje pruža Velika.

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

  • Velički grad, Velika
  • Dvorac Barun Trenk, Trenkovo
  • Crkva Sv. Augustina, Velika

ObrazovanjeUredi

  • OŠ Ivana Gorana Kovačića (koju pohađa oko 400 učenika)

KulturaUredi

  • KUD „Ivan Goran Kovačić“

ŠportUredi

  • NK Kamen-Ingrad - mladež
  • NK Papuk - Velika
  • Veličke Mažoretkinje
  • TK Nevoljaš
  • KK Papuk
  • Taekwon-do klub
  • MNK Papuk

Start je utrke Memorijal Zvonka Panežića koja se održava od 1974. godine. Do 2013. u Velikoj je bio cilj utrke.[1]

Vanjske povezniceUredi