Vodenasta panjevčica
Vodenasta panjevčica ili vodenasta slabunjavka (lat. Psathyrella piluliformis) je jestiva gljiva iz porodice (Psathyrellaceae).
| Vodenasta panjevčica | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Agaricales |
| Porodica: | Psathyrellaceae |
| Rod: | Psathyrella |
| Vrsta: | P. piluliformis (Bull.) P.D.Orton (1969.) |
| Dvojno ime | |
| Psathyrella piluliformis | |
| Sinonimi | |
| Psathyrella hydrophila (Bull.) Maire (1937.) | |
| Baze podataka | |
Opis
urediKlobuk vodenaste panjevčice je širok od 2 do 5 centimetara, širok, najprije konveksan ili polukuglast, zatim slabo raširen i lagano tupo ispupčen, slabo mesnat, gladak i malo naboran; vlažan je, što mu je posebna odlika; po vlažnom vremenu naročito dolazi do izražaja vodenast i proziran obruč tamnosmeđe boje: na sredini osobito dolazi so izražaja jasno razgraničen disl oker boje, rub je često brazdasto narebran s ostacima nitastog bijelog zastorka.
Listići su gusti, u pazušcu stručka zaokruženi, na oštrici posjeduju sitne kapljice vode od prljavosmeđe do čokoladne boje, oštrica je uvijek svjetlija.
Stručak je visok od 5 do 12 centimetara, cilindričan, ponekad zavinut ili vijugav, cjevasto šupalj, bjelkast, nježno i prirašteno vlaknast, na dnu može biti brazdast i injasto maljav.
Meso je u klobuku blijedosmeđe, u stručku bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.
Spore su ovalno eliptične, glatke, u masi su purpurnosmeđe, pod mikroskopom smeđe, 5 -7 x 3 - 4 μm.
Stanište
urediLjeto i u jesen busenasto raste s bezbroj klobučića u vlažnim šumama oko panjeva i na otpalu lišću.
Upotrebljivost
urediVodenasta panjevčica je jestiva. Zanimljiv je podatak da poput inzulina smanjuje šećer u krvi.[1]
Sličnosti
urediOva prekrasna gljiva raste najradije busenasto oko starih panjeva različitog drveća. Ako samo pazite na bjelkast stručak te vodenasto proziran rub klobuka s ostacima nitastog bijelog zastorka, ne možete je zamijeniti za neku nejestivu gljivu. U nekim najnovijim knjigama možete pronaći podatak da nije jestiva, ali iz iskustva možemo reći da je sasvim dobra, naravno, dok je mlada.
Galerija
uredi
_P.D._Orton_59628.jpg)
.jpg)
_(48992879067).jpg)
Izvori
uredi- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Psathyrella piluliformis |
| | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Psathyrella piluliformis |