Vranov nad Topľou

Ovo je glavno značenje pojma Vranov nad Topľou. Za druga značenja pogledajte Okrug Vranov nad Topľou.

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Vranov nad Topľou. Grad se je prije 1927. i između 1944.1969. zvao Vranov.

Vranov nad Topľou
Centar Vranova
Centar Vranova
Centar Vranova
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 48°52′N 21°40′E / 48.867°N 21.667°E / 48.867; 21.667
Država Slovačka
Pokrajina Grb Prešovski Prešovski
Vlast
 - Gradonačelnik Ján Ragan
Površina [1]
 - Ukupna 34,37 km2
Visina 134[2]
Stanovništvo (2022-12-31)[3]
 - Grad 20.702
 - Gustoća 606,04 stan./km2[4]
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 093 01[2]
Pozivni broj +421 57[2]
Registarska oznaka VT
Službena stranica www.vranov.sk
Zemljovid
Vranov nad Topľou na zemljovidu Slovačke
Vranov nad Topľou
Vranov nad Topľou

Zemljopis uredi

Vranov nad Topľou smijestio se na sjeverozapadni dio Istočno slovačke nizine (slo. Východoslovenská nížina) u gornjem dijelu regije Zemplín između rijeka Tople i Ondave.

Povijest uredi

Grad su prvo naselili Slovaci. U srednjom vijeku naselje Vranov nad Topľou je dio dvorca Čičva. S obzirom na povoljan geografski položaj grada smještenog na važnim trgovačkim putevima od Prešova, Vranov nad Topľou postao je ekonomski i socijalni centar na područje sliva dviju rijeka, Ondave i Tople.

 
Antifašistički spomen

Prvi pisani spomen grada datira iz 1332.1335. Vranov je dobio status grada prije 1363. godine.

Kralj Matija Korvin dao je povlastice gradu 1461. godine. Gimnazija u gradu je osnovana u 16. stoljeću.

U drugoj polovici 19. stoljeća, Vranov nad Topľou postao središte regije od 44 sela. Na kraju stoljeća došlo je do masovne emigracije. Godine 1903. Vranov je dobio željezničku prugu, električnu rasvjetu i telefon uveden do 1906.

Nakon formiranja Čehoslovačka, Vranov nad Topľou ostao je mali poljoprivredni i obrtnički grad. Tijekom Drugog svjetskog rata, neke partizanski grupe su formirani u regiji, a grad je postao središtem antifašističke pobune. Vrijeme poslije 1945. bio je obilježeno industrijskim razvojem, izgradnjom i rekonstrukcijom stambenih zgrada u centru grada.

Stanovništvo uredi

Razvoj stanovništva[5]
Godina 1. siječnja 1993.[6] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 23.330 23.318 23.014 23.041 22.245 22.079

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 22.985 stanovnika.[7]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 62,61 %, grkokatolika 20,13 %, luterana 7,18 % i ateista 5,70 %.[7]

Izvori uredi

  1. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 8. veljače 2024. (Vrijednosti za 2022-06-31/2022-07-01)
  2. a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 8. veljače 2024.
  4. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 8. veljače 2024. (Vrijednosti za 2022-06-31/2022-07-01)
  5. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  6. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  7. a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 26. siječnja 2008.

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vranov nad Topľou