Zdravko Sančević

hrvatski i bosanskohercegovački pisac, časnik i diplomat

Zdravko Sančević (Teslić, 20. siječnja 1931.), hrvatski je i bosanskohercegovački[1] pisac, časnik i diplomat.

Zdravko Sančević
Puno ime Zdravko Sančević
Rođenje 20. siječnja 1931.
Teslić
Zanimanje naftni inženjer, diplomat
Nacionalnost Hrvat

ŽivotopisUredi

S roditeljima je, 1945. godine, kao četrnaestogodišnjak, emigrirao iz Hrvatske. Školovao se, nakon početne naobrazbe u Zagrebu, Rimu, Napulju i Caracasu. Dobio je Shellovu stipendiju, te stekao zvanje naftnog inženjera. Potom je magistrirao i doktorirao 1977. godine na Universidad Central de Venezuela.

U Venezueli se nakon dugogodišnjeg potvrđivanja etablirao kao rešpektabilan građanin, te je dobio visoka venezuelanska odličja: za radne zasluge Velered Francisco de Miranda i Medalju Dobri građanin.

U Domovinu se vratio 1991. godine i odmah se uključio, kao dragovoljac, u ZNG. Premješten je u Ministarstvo informacija kao specijalni pomoćnik ministra, potom je izabran za ministra iseljeništva u ratnoj Vladi dr. Gregurića. Promoviran je u rang najviših hrvatskih diplomatskih dužnosnika u rujnu 1992. godine i prvo mu je odredište bila Bosna i Hercegovina, odnosno Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH. Također, prvi je predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačkog sveučilišta.

Pukovnik je Hrvatske Vojske, nositelj Spomenice Domovinskog rata, a odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom i Redom Ante Starčevića.

Članom je Društva hrvatskih književnika.[2]

DjelaUredi

Godinama je surađivao u Hrvatskoj reviji i Studiji croatici te je izdavao Vjesnik Hrvatsko-venezuelanskog centra (v. Hrvati u Venezueli). Objavio više članaka i eseja.

  • Effect of Adverse Mobility Ratios and Graded Viscosity Zones on Viscous Fingering in Miscible Displacements, Pennsylvania State University[3]
  • Susret svjetova Hrvati i Amerike, (1492-1992): zbornik radova, IRMO, Zagreb, 1992. (gl. urednik)
  • Federacija projekcija budućnosti R BiH - Budućnost Bosne i Hercegovine kao stjecišta civilizacije, Sarajevo, 1995. (suautor Ivo Komšić)
  • Pogled u Bosnu: zapisi veleposlanika, Naprijed, Zagreb, 1998.
  • Dopune hrvatske povijesti: studije i eseji, sv. 1, (uredio i priredio za objavu Marijan Majstorović), Tkanica d.o.o., Zagreb, 2015.[4]

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi