Zlatni rez
Zlatni rez (simbol: ) je matematičko-strukturalni pojam kojeg se najčešće veže za umjetnost, jer je u povijesti umjetnosti najčešće korišten. To je način podjele neke vrijednosti s djeliteljem od približno 1,6. Poznat je i kao zlatna sredina te božanski ili zlatni omjer.


MetodaUredi
Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. U praksi, ako želimo podijeliti nešto na taj način, podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to onda u omjeru 13:8, itd. Na što se više dijelova podijeli, to smo bliži točnom zlatnom rezu, no do točnog zlatnog reza nikada se ne dolazi jer je taj broj zapravo aproksimacija, a matematička formula glasi mu:
Klasični postupakUredi
Sljedeći postupak je omiljen poradi jednostavnosti primjene:
- Na dužini AB napravi okomicu dužine polovine udaljenosti od A do B s krajnjom točkom C.
- Krug oko C s polumjerom CB sječe stranicu AC u točki D
- Krug oko A s polumjerom AD dijeli dužinu AB u omjeru "zlatnog reza" u točki S.
PovijestUredi
Teorija zlatnog reza započeta je još u antici, a svoj procvat imala je u renesansi, kada su umjetnici i matematičari (ali i fizičari i astrolozi) tražili savršenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljeća teorije smatra se da je zlatni rez najsavršeniji rez u prirodi, potpuno savršen ljudskom oku, harmonija između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti.
PrimjeriUredi
Jedan od najpoznatijih hrvatskih artefakata, Baščanska ploča, napravljena je u približnom omjeru zlatnog reza. U Italiji postoji mnogo primjera crkava i dvoraca u toj kompoziciji. Također, na savršenom ljudskom tijelu sve je u odnosu 1:1,618033.[1]
IzvoriUredi
Hrant Arakelian. Mathematics and History of the Golden Section, Logos 2014, 404 p. ISBN 978-5-98704-663-0 (rus.).
- ↑ Meisner, Gary (31. svibnja 2012.). The Human Body and the Golden Ratio. PhiPoint Solutions. Pristupljeno 26. srpnja 2016.