Otvori glavni izbornik

ŽivotopisUredi

Doroghy se rodio u Srijemskoj Mitrovici, Kraljevina Hrvatska i Slavonija. Pohađao je gimnaziju u Vinkovcima i Zagrebu gdje je maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1902. godine.[2] Studirao je na Sveučilištu u Zagrebu klasičnu filologiju 1902. – 1906., a profesorski ispit položio je 1907. godine. Prvu profesorsku službu obavljao je 1906. – 1915. u poznatoj Hrvatskoj gimnaziji (Carska i kraljevska velika državna gimnazija) u Pazinu, gdje je predavao latinski i grčki jezik.[1]

U Pazinu je bio i tajnikom Hrvatske čitaonice te sudjelovao u hrvatskome narodnom preporodu u Istri. Od 1916. do 1942. radio je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Surađivao je u Našoj slogi i pisao je članke o grčkoj i rimskoj povijesti i književnosti, o starijoj hrvatskoj povijesti i o hrvatskom preporodu u Istri. Prevodio je s francuskoga, slovenskog i latinskog, a autor je poznate zbirke latinskih izreka i sentenci Blago latinskog jezika - - Thesaurus linguae latinae: citati, sentencije, poslovice, krilatice, uzrečice,varia, anacreontica, curiosa (izdanje Matice hrvatske Zagreb 1966.; pretisak, Liber, Zagreb 1986.).[1] Preveo je Annales (Anali) Kornelija Tacita, u Nakladi Braće Kralj 1923-, na hrvatski je s francuskog preveo roman Emila Zole Son exellence Eugene Rougon (Njegova ekselencija Eugene Rougon), u Nakladi Zaklade tiskare Narodnih novina, 1924., preveo je Transhimalaja : moji doživljaji u Tibetu Svena Hedina, u Nakladi Zaklade tiskare Narodnih novina, 1926., preveo je s engleskog na hrvatski Prvo putovanje na Kongo Henryja Mortona M. Stanleya, u Nakladi Zaklade tiskare Narodnih novina, 1928. (novi prijevod Prvo putovanje do rijeke Konga objavila Stvarnost, Zagreb, 1965.), priredio je latinsko-hrvatski rječnik, u izdanju Naklada knjižare St. Kugli, [1941?], s Mirkom Horvatinom napisao latinsku vježbenicu za prvi razred klasičnih gimnazija i peti razred realnih gimnazija (prijevod napisao preveo Ivan Lörik u izdanju knjižare A. Ćelap 1940.), priredio Izbor iz djela Kornelija Nepota, u izdanju Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, 1941. [3]

Umro je u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[4]

LiteraturaUredi

  • Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899–1999, Pazin 1999.[1]


IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Istrapedia R.: Doroghy, Zvonimir (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
  2. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95772-0-7
  3. Katalog Knjižnica grada Zagreba Rezultati pretraživanja Doroghy" (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
  4. (engl.) BillionGraves Grave Site of Prof. Zvonimir Doroghy (1884-1965) (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Istrapedije (www.istrapedia.hr).
Vidi dopusnicu Istrapedije za Wikipediju na hrvatskome jeziku.