Čaušlije
Čušlije su bivše samostalno naselje s područja današnje općine Bugojno, Federacija BiH, BiH.
| Čaušlije | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Bugojno |
| Koordinate | 44°12′N 17°24′E / 44.2°N 17.4°E |
 | |
  Čaušlije Čaušlije na zemljovidu BiH | |
Povijest
urediZa vrijeme socijalističke BiH ovo je naselje pripojeno naselju Bugojno.[1]
Selo je stradalo u muslimansko-bošnjačkoj agresiji na bugojansku općinu. Tijekom bitke za Bugojno, 26. srpnja 1993. iz sela Udurlija, Luga, Čaušlija, Bristova, Rosulja, Kule i Vučipolja, Hrvati su se okupili u Crniču, odakle su preko sela Mračaja i Kupresa pošli ka Hercegovini, Hrvatskoj i dalje u svijet. Nakon bitke za Bugojno, muslimansko-bošnjački osvajači sustavno su uništavali većinski hrvatska sela s ciljem da se Hrvati nemaju više gdje vratiti, a u miješanim selima kuće i gospodarske zgrade Hrvata su spaljene ili minirane. Groblje u Čaušlijama je razrušeno, grobovi su isprevrtani, mramor je razbijen, čak ima 217 razbijenih, oštećenih i oskvrnutih grobova. U tom groblju je nedovršena grobnica a u njoj nepoznat broj leševa u raspadnutom stanju. Grobnica je pokrivena samo daskama i tankim slojem zemlje. Leševi su umotani u nepromočivo platno. Svi ti leševi su neidentificirani, a pretpostavljalo se da su oni zemni ostatci "21 nestalog Bugojanca". Na groblju u Čaušlijama pred Božić 1995. godine porušeni su i preostali spomenici i križevi, preko 200 grobova još je dodatno devastirano.[2] Velikošnjački agresori uništavali su sve katoličko. Grobljanska kapela sv. Mihovila je opljačkana i teško oštećena, a nadgrobne ploče su porušene.[3]
Srpnja 1993. ubile su muslimansko-bošnjačke postrojbe u Čaušlijama trojicu Hrvata. To su: Pero (Stojan) Gavrić (r. 1958.), Blago (Stjepan) Miličević (r. 1942.) i Vlatko (Ante) Kapetanović (r. 1973.).[4]
Izvori
uredi- ↑ Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.
- ↑ HIC Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom - Bugojno (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Hrvatsko nebo Daran: GALERIJA SLIKA “PREDSJEDNIK IZBLIZA”: Srušene i oštećene katoličke Crkve i vjerski objekti u BiH od 1991. – 1995. Srušeno i devastirano od postrojbi Alijine tzv. Armije BiH. , 17. travnja 2019. (pristupljeno 6. svibnja 2019.)
- ↑ Hrvatsko nebo Daran: 'Predsjednik izbliza ' Galerija slika i mape zločina koje su počinili pripadnici tzv. Armije BiH nad Hrvatima (pristupljeno 6. svibnja 2019.)
