Šipovo

Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad[nedostaje izvor]) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno pripada Republici Srpskoj.

Šipovo
Šipovo
Šipovo
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Republika Srpska.svg Republika Srpska
Vlast
 - Načelnik Milan Kovač
Površina
 - Općina 510 km2[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 10.293
 - Naseljeno mjesto 3.856
Službena stranica sipovo.net
Zemljovid
Položaj općine Šipovo u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Šipovo u Bosni i Hercegovini

ZemljopisUredi

Općina Šipovo je prvenstveno brdsko-planinsko područje ispresijecano dolinama Janja i Plive, kao i rječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniža točka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440 metara, a najvisa točka je vrh planine Vitorog (1905 m).

Ukupna površina općine iznosi 510 km². Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22.000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15.550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6.500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2.000 ha ili oko 4%.

Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.

PovijestUredi

Po doseljenju Hrvata, područje je dio kraljevine Hrvatske, kao dio župe Plive. Kasnije se spominje kao dio Donjih Kraja, a od sredine 13. stoljeća i osnivanja banovine Slavonije, se dovodi u vezu s hrvatskom banovinom u Bosni. Nakon njenog pod osmanskom je vlašću do 1878. kada ga preuzima Austro-Ugarska. Nakon toga postaje dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, kraljevine Jugoslavije (kao dio Vrbaske Banovine), Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.
Prilikom velikosrpske agresije, protjerani su neSrbi, a krajem ljeta 1995. Šipovo je operacijom Maestaral došlo pod hrvatsku kontrolu, ali je u Daytonu razmjenom vraćeno Srbima.

StanovništvoUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Šipovo

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Stanovništvo općine Šipovo
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 12.333 (79,16%) 12.844 (79,50%) 14.970 (83,00%)
Muslimani 2.965 (19,03%) 2.831 (17,52%) 2.952 (16,36%)
Hrvati 31 (0,19%) 25 (0,15%) 35 (0,19%)
Jugoslaveni 155 (0,99%) 324 (2,00%) 9 (0,04%)
ostali i nepoznato 95 (0,60%) 130 (0,80%) 69 (0,38%)
ukupno 15.579 16.154 18.035

Šipovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Šipovo
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 3.828 (74,04%) 2.211 (62,47%) 659 (49,43%)
Muslimani 1.155 (22,34%) 1.026 (28,99%) 621 (46,58%)
Hrvati 14 (0,27%) 16 (0,45%) 24 (1,80%)
Jugoslaveni 117 (2,26%) 239 (6,75%) 3 (0,22%)
ostali i nepoznato 56 (1,08%) 47 (1,32%) 26 (1,95%)
ukupno 5.170 3.539 1.333

Popis 2013.Uredi

Stanovništvo općine Šipovo
godina popisa 2013.[3]
Srbi 9.576 (93,03%)
Bošnjaci 628 (6,10%)
Hrvati 26 (0,25%)
ostali i nepoznato 63 (0,61%)
ukupno 10.293
Šipovo - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[3]
Srbi 3.571 (92,61%)
Bošnjaci 247 (6,41%)
Hrvati 9 (0,23%)
ostali i nepoznato 29 (0,75%)
ukupno 3.856

Naseljena mjestaUredi

Općinu Šipovo sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[3] :

Babići, Babin Do, Bešnjevo, Brdo, Brđani, Čifluk, Čuklić, Donji Mujdžići, Dragnić, Dragnić Podovi, Duljci, Đukići, Gorica, Gornji Mujdžići, Grbavica, Greda, Hasanbegovci, Hotkovci, Hrbine, Jusići, Kneževići, Kozila, Krčevine, Lipovača, Lubovo, Lužine, Ljuša, Majevac, Močioci, Natpolje, Odžak, Olići, Podobzir, Podosoje, Popuže, Pribelja, Pribeljci, Sarići, Sokolac, Stupna, Šipovo, Todorići, Vagan, Vodica, Volari i Vražić.

Naseljena mjesta Hasanbegovci, Hotkovci, Gapići, Hrbine, Odžak i Pribelja ranije su pripadala općini Glamoč koja je ušla u sastav Federacije BiH. Naseljeno mjesto Ljuša ranije je pripadalo općini Donji Vakuf koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Poznate osobeUredi

KulturaUredi

  • Dani Šipova, kulturna manifestacija

IzvoriUredi

  1. Geografski položaj, sipovo.net, preuzeto 27. ožujka 2020.
  2. 2,0 2,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. 3,0 3,1 3,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. ožujka 2020.

Vanjske povezniceUredi