Otvori glavni izbornik


Jadeit je monoklinski alkalni piroksenski mineral kemijske formule NaAl[Si2O6]. Ima veliku specifičnu gustoću, 3.4. Jadeit čini seriju čvrstih otopina s drugim piroksenskim krajnjim članovima, kao što su augit i diopsid (kalcijski i magnezijski krajnji član), aegirin (natrijsko-željezoviti krajnji član) i kozmoklor (krom-natrijski krajnji član). Pirokseni bogati i jadeitnom i augitnom komponentom poznati su pod nazivom omfacit.

Jadeit
Chinese jadeite buttons.jpg
Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaNaAl[Si2O6]
Identifikacija
Bojamaslinastozelena do svijetlozelena
Kristalni habitusvlaknast
Kristalni sustavmonoklinski, k. r. 2/m
Kalavostdobra po {110}
Mohsova tvrdoća6,5 - 7
DvolomNp = 1,658, Nm = 1,663, Ng = 1,673
Gustoća3,33 – 3,35
Druga svojstvanastaje pri uvjetima visokog tlaka

Postanak i nalazištaUredi

Jadeit nastaje u metamorfnim stijenama pod visokim tlakom i pri relativno niskim temperaturama. Albit (NaAlSi3O8) je čest mineral unutar Zemljine kore i ima specifičnu gustoću 2.6, mnogo manju od jadeita, no povećanjem tlaka albitna kemijska struktura se lomi i nastaje zajednica jadeita i kvarca (SiO2).

Stijene koje se gotovo u potpunosti sastoje od minerala jadeita nazivamo žadeititima. U svim dobro poznatim nalazištima žadeitit je nastao iz fluida unutar subdukcijskih zona, u zajednici sa serpentinima. Jadeit je otporan na trošenje, a žadeititni šljunak nastaje u serpentinima bogatim okolišima.

Osim sa serpentinima i kvarcom, jadeit također dolazi u zajednici s glaukofanom, lawsonitom i muskovitom.

Boja jadeita varira od bijele, preko blijedo zelene do duboko zelene boje, ali može biti i plavozelenih nijasni (kao nedavno otkriveni olmečko-plavi žad), boje lavande te još mnogih rijetkih nijansi. Boja obično ovisi o prisutnosti elemenata u tragovima, kao što su Cr i Fe. Providnost mu može varirati od potpuno prozirnih do potpuno opákih primjeraka. Varijacije u boji i prozirnosti mogu biti prisutne čak i na jednom te istom uzorku. Trenutno najpoznatiji izvori jadeita koji se koristi kao drago kamenje jesu Kalifornija, Mjanma, Novi Zeland te odnedavno Gvatemala; ostali lokaliteti su još u Kazahstanu, Rusiji, Britanskoj Kolumbiji, na Aljasci te u Turkmenistanu.

 
Zmaj od bijelog žada, Han dinastija (202. pr. Kr.-9.)
 
Vrh olmečke sjekire od žada (28 cm)
 
Jadeit

ŽadUredi

Jadeit je jedan od dva minerala koje nazivamo žadom. Drugi je njegov amfibolski par nefrit. Žad se nekad upotrebljavao za izradu oružja i oruđa[1]. Najcjenjeniji je žad tamnozelenih nijansi, sastavljen od vlaknastih i prutićastih agregata minerala jadeita, iako je u Kini tradicionalno vrlo vrijedan bijeli žadeit, gdje je bio cjenjeniji od plemenitih metala. Trenutno je najpopularniji "carsko zeleni žad", a obilježava ga smaragdno zelena boja te visok stupanj prozračnosti.

Druge nijanse, kao kod "olmečko plavog" žada, kojeg obilježavaju tamnoplava boja, prozračnost i bijele mrlje, također postaju sve cjenjenije na tržištu. Upravo "olmečko plavi" žad posebno se ističe zbog svoje jedinstvene ljepote, ali iz zbog povijesne upotrebe u srednjoameričkim civilizacijama (Olmeci). Također, taj je varijetet tek nedavno otkriven na Guatemali, vrlo je rijedak i malo se o njemu zna, što mu još više daje na cijeni.

Pri kupovini žada, kvaliteta se određuje stupnjem translucencije, čistoće i jasnoće boje. Ponekad se drugi minerali, kao npr. serpentin ili kvarc, prodaju pod imenom žad, ali razlika se uvijek može utvrditi prema tvrdoći (6.5 kod jadeita) i kalavosti (koja je kod jadeita dobra, ali se rijetko zapaža).


BilješkeUredi

  1. Opća i nacionalna enciklopedija, Knjiga 9., Večernji list, Zagreb, 2006.

Vidi još:Uredi

Vanjske povezniceUredi