Akacija (lat. Acacia; od grč. akakía, 'nedužnost', 'nevinost'), biljni rod s trenutno 1393 priznatih vrsta[1] listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih biljaka, raširenih pretežito u Australiji. U Hrvatskoj se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrešno naziva akacijom. Za prave akacije se udomaćio naziv mimoze.[2]

Akacija
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Fabales
Porodica:Fabaceae
Potporodica:Caesalpinioideae
Tribus:Acacieae
Rod:Acacia
Mill.
Vrste
Baze podataka
Acacia sp.
Acacia drepanolobium

Rasprostranjenost i uporaba

uredi

Akacija raste kao drvo s visokom krošnjom, grm i polugrm ili, rjeđe, kao drvenasta penjačica. Akacije se lako kultiviraju u odgovarajućim ekološkim uvjetima. Raširene su po Sredozemlju, a u Hrvatskoj u najtoplijim primorskim klimatima (Vis, Hvar, Dubrovnik). Cijene se zbog ukrasnih i često vrlo mirisnih cvjetova. Cvjetići skupljeni u cvatove imaju duge, živo obojene prašnike, koji strše iz cvijeta dajući mu osnovnu boju. Dvostruko perasto sastavljeni listovi imaju mnogo sitnih listića. Mnoge se vrste uzgajaju u drvoredima i parkovima. Cvjetovi se upotrebljavaju u cvjećarstvu i za proizvodnju parfema.

Drvo se nekih akacija cijeni od davnina zbog trajnosti, boje i mirisa, pa ima široku tehničku i dekorativnu primjenu. Drvo vrste Acacia pendula miriše poput ljubice, a drvo vrste Acacia acuminata kao malina. Acacia catechu iz tropske Afrike i Indije daje trijeslovinu catechu za štavljenje i bojenje kože. Iz vrste Acacia senegal dobiva se ljepilo gummi arabicum (Arapska guma), a neke druge vrste daju ostale gume.

Toksičnost

uredi

Iz nekih se vrsta izlučuje eterično ulje. Kora i plodovi većine vrsta sadrže trijeslovinu (tanin).[3] Najcjenjenije australsko drvo daje Acacia melanoxylon.

Vrste

uredi

Izvor

uredi
  1. The Plant List: Acacia
  2. Rječnik bilja (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 8. travnja 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Akacija
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Akacija