Trijeslovina, treslovina odnosno tanin[1] (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj. U biti su prirodni organski spojevi (tvari biljnog podrijetla), uglavnom esteri aromatskih hidroksikarboksilnih kiselina (polifenoli) s viševalentnim alkoholima ili šećerima. Nalaze se u dijelovima mnogih biljaka, posebno u šiškama, od kojih se najčešće dobivaju. Također se nalaze u stablima i listovima određenih biljaka, a sadrže ih i zeleni plodovi koji zbog toga imaju gorak okus. Sazrijevanjem plodova količina tanina u njima se smanjuje. Crnomu čaju daju gorak okus, utječu na kvalitetu crnih vina. Reagiraju s bjelančevinama, želatinu čine netopljivom te su se prije često koristili u industriji za štavljenje kože, stežu tkivo, pa služe kao adstringens (sredstvo koje steže tkivo), a koristi se i kao tekstilno bojilo. Također ima primjenu u medicini i prehrambenoj industriji. Tanin u hrani je prehrambeni aditiv pod nazivom E181.

Tanin.
Hrastove šiške i željezov(II) sulfat su sastojci željezno-galne tinte.

Ljekovitost tanina i njihova uporaba je višestruka:

  • posjeduju protubakterijska i protugljivična svojstva;
  • sužavaju krvne žile;
  • ublažavaju i liječe proljev;
  • djeluju protiv trovanja različitim tvarima i drugo.

Željezno-galno crnilo uredi

Željezno-galno crnilo ili željezno-galna tinta je ljubičasto-crna ili smeđe-crna tinta izrađena od soli željeza i taninskih kiselina (galna kiselina) iz biljnih izvora (hrastove šiške). Bila je to standardna tinta koja se u Europi koristila u razdoblju između 5. i 19. stoljeća, ostala je u širokoj upotrebi i do 20. stoljeća a prodaje se i danas.

Izvor uredi

  1. Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima, 4. znanstvenostručni skup iz DDD-a s međunarodnim sudjelovanjem, Bizovačke Toplice, Hrvatska, travanj 2001.

Vanjske poveznice uredi

  • Tanini Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK