Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj. Grad je smješten na krajnjoj sjevernoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Finnmark, čije je upravno središte.

Alta
Alta kommune
Panorama Alte
Panorama Alte
Grb Alte
Grb
Koordinate: 69°56′N 23°18′E / 69.933°N 23.300°E / 69.933; 23.300
Država Norveška
Regija Finnmark
Okrug Alta
Vlast
 - Gradonačelnik (2007.-2011.) Geir Ove Bakken (Ap)
Površina
 - Ukupna 3.849,42 km2
 - Kopno 3.664,64 km2
 - Voda 184,78 km2
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 18.762
 - Gustoća 5/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Službena stranica www.alta.kommune.no
Zemljovid
Finnmark u Norveškoj

Finnmark u Norveškoj
Alta u Finnmarku

Alta u Finnmarku

Alta je dobila ime po fjordu Altafjordenu, u čijem se zaljevu nalazi, na utoku rijeke Altaelva čiji je kanjon najveći u Skandinaviji.

Prapovijesni petroglifi Alte su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.

PovijestUredi

Još u kameno dobu se na području današnje općine Alta vadio kvarcit od kojega je rađeno oruđe i oružje koje se može pronaći širom sjeverne Norveške. Po uzoru na jedan vrh koplja koji je pronađen tu, 1976. godine je izrađen grb grada Alte[1]

U okolici grada nalaze se brojni petroglifi koji su rađeni od 4200. do 500. pr. Kr. Oni pripadaju kulturi Komsa koja je dobila ime po planini u općini Alta gdje su pronađeni prvi arheološki ostaci ove kulture.

1838. godine osnovana je općina Alta. 1854. godine, u Alti su pogubljeni vođe pobune Saamija (Kautokeino buna), Mons Somby i Aslak Hætta, koji su sahranjeni uz crkveno groblje u selu Kåfjordu nadomak Alte. Njihove glave su sahranjene uz njihova tijela, tek nakon protesta Saami aktivista 1997. godine, nakon što su 140 godina bile u Sveučilišnoj bolnici Kralj Fridrik u Oslu.

Tijekom Drugog svjetskog rata njemački bojni brod Tirpitz se poslužio fjordom Kåfjordenom kao lukom, gdje su ga oštetili saveznički avioni.

1979. godine, Saami aktivisti i borci za zaštitu prirode su tjednima demostrirali i borili se građanskim neposluhom protiv izgradnje brane za hidroelektranu na Altafjordenu (Altasaken). Brana je ipak naposljetku izgrađena i rijeka još uvijek pruža bogat ulov lososa.

1999. godine Alta je zbog konstantnog povećanja broja stanovnika postala gradom.

ZnamenitostiUredi

Petroglifi Alte
  Svjetska baštinaUNESCO
 
 
Godina uvrštenja1985. (9. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:352

Svjetska baština Petroglifi Alte (Helleristningene i Alta) su otkriveni 1972. godine, i od tada je pronađeno oko 5000 kamenja s urezanim crtežima. Najveći lokalitet je Jiepmaluokta, oko 4 km od središta grada Alta, gdje je pronađeno oko 3000 pojedinačnih petroglifa, te je taj lokalitet pretvoren u muzej na otvorenom (Alta muzej). Najstariji crteži potječu iz oko 4200. pr. Kr. dok su najmlađi iz oko 500. pr. Kr. Oni prikazuju prapovijesnu kulturu lovaca-sakupljača koji su lovili i kontrolirali krda sobova, pravili brodove, ribarili i prakticirali šamanske rituale kojima su obožavali medvjede i druge životinje. Ovi petroglifi su jedini spomenici iz kojih se može spoznati nešto o Komsa kulturi, za koju se vjeruje da je daleki predak naroda Saami.

Gradovi prijateljiUredi

Alta ima ugovore o partnerstvu s

IzvoriUredi

  1. Norske Kommunevåpen, Nye kommunevåbener i Norden, 1990. Posjećeno 4. siječnja 2011. (norv.)

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Alta