Wikipedija

Anto Orlovac

Mons. Anto Orlovac (Bukovica podno Banjolučke Kozare, 30. siječnja 1947.),[1] hrvatski katolički svećenik, crkveni prosvjetni djelatnik, katolički publicist i visoki crkveni dužnosnik i dužnosnik u katoličkim medijima,[2] crkveni pravnik i crkveni povjesničar.[3] Živi i radi u Banjoj Luci.[4]

Životopis uredi

Rodio se je 1947. u Bukovici kod Banje Luke, od oca Ive Orlovca i majke Marije rođ. Vidović. Predzadnje je dijete u obitelji sa sedmero djece.[1] Škole je pohađao u rodnoj Bukovici, Barlovcima, Trnu, Zagrebu, Đakovu i Innsbrucku. Na Bogoslovnom fakultetu sveučilišta u austrijskom Innsbrucku magistrirao je 1973., a doktorirao teologiju 1977. godine temom podnaslova Osnutak Banjolučke biskupije u okviru ponovnog uvođenja redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini .[4]

1. srpnja 1972. se je godine zaredio u trapističkoj crkvi u Banjoj Luci, na Petrovo, za svećenika Banjolučke biskupije. Većinu je svog života proveo službujući na području banjolučke biskupije.[2] Djelovao je u župama Banjoj Luci i Ravskoj te među prognanicima u okolici Karlovca[3] (u Tušiloviću i Krnjaku).[4]

Profesor Vrhbosanske katoličke bogoslovije. Predavao crkvenog prava na tamošnjoj Visokoj teološkoj školi.[4] Od početka akademske godine 1996./97. rektor vrhbosanske bogoslovije (dvije godine, do 1998.[3]). Predavao i na Teološkom institutu u Banjoj Luci.[4] Obnaša dužnost ravnatelja Katoličke tiskovne agencije.[2] U Banjolučkoj biskupiji također i generalni vikar[5] sve do imenovanja pomoćnog biskupa mons. dr Marka Semrena 2010. godine obnašao je uz to i dužnost generalnog vikara Banjolučke biskupije.[4] 2003. je godine bio predsjednik Crkvenoga organizacijskog odbora za doček Svetog Oca.[6]

Piše prikaze, osvrte, komentare, recenzije, članke i dr. u časopisima i listovima: Vrhbosna, Vrhbosnensia, Hrvatsku misao iz Sarajeva, Croatica christiana periodica, Glas Koncila, Katolički tjednik,[4] Hrvatsko slovo i dr.[4] Afirmirani je pisac o proganjanim i ubijenim hrvatskim svećenicima, redovnicima i redovnicama, svećenicima žrtvama rata i o župama u vihorima ratova.[7][8] Piše i bavi se znanstvenim istraživanjem osobito crkvene povijesti Banjolučke biskupije, njezinih župa i osobito života i djelovanja pokojnih svećenika.[4] Biskupski je vikar za hrvatski[4] martirologij.[9] Osim martirološkim temama, bavi se i pisanjem o pjesničkim radovima svećenika.[10] Napisao je više knjiga znanstvenih i popularnih radova iz hrvatske crkvene povijesti.[3]

Okušao se i u duhovnoj poeziji. Autor je pjesme Zastidje se rijeka Drina.[11][12] Pjesma je posvećena Drinskim mučenicama, a objavio ju je u 28. broju Suze dolinske, lista župe Uznesenja BDM Dolina, godišnjeg lista čije izlaženje Orlovac redovito prati.[4] U knjizi Zemljo Bosno i Hercegovino, papa te nosi u srcu objavio je svoju pjesmu u desetercu Banjaluku papa pohodio, povodom drugog pastoralnog pohoda Ivana Pavla II. BiH 22. lipnja 2003. godine.[4]

Djela uredi

  • Zbornik o Bosanskom Grahovu Hrvati Dinare Slavka Galiota i Ante Orlovca: Procvat, propast i obnova
  • tekstovi u Zoran Filipović: »Sveti Otac Ivan Pavao II. u II. pastirskom pohodu Bosni i Hercegovini, Banja Luka, 22. lipnja 2003«; (priredio i autor fotografija) Zoran Filipović[13]
  • Slike izgubljenog zavičaja[1]
  • Oko fra Vidova bunara[1](monografija rodne župe sv. Vida u Barlovcima, 2005.)[4]
  • Zaustavi se, čovječe!(meditacije u Katoličkom tjedniku)[3]
  • Idite i navješćujte (propovjedničke homilije u Katoličkom tjedniku)[3]
  • Vjera oči otvara (propovjedničke homilije)[4]
  • Riječi života vječnoga (propovjedničke homilije)[4]
  • Vjeran do smrti. Život i mučeništvo banjolučkoga svećenika Ante Dujlovića, Biskupski ordinarijat Banja Luka, 2004.[7](životopis svećenika Ante Dujlovića 2004.; prevedeno i na poljski jezik)[4]
  • Banjolučki martirologij, Svećenici banjolučke biskupije – žrtve ratova dvadesetog stoljeća (1999.)[4]
  • Šematizam Banjalučke biskupije (2000.) [4]
  • Procvat, propast, obnova (o župi Bos. Petrovac-Drvar, dva izdanja 2001. i 2006.)[4]
  • Učiteljica života – Prilozi iz povijesti katoličke crkve na području današnje Bosne i Hercegovine (2004) [4]
  • Župa Presnače i njezini mučenici (2005.)[4]
  • Prijedorski mučenički trolist (2005.)[4]
  • Rimokatolička župa sv. Ante Padovanskoga u Prnjavoru nekoć i danas (2006.)[4]
  • Slike izgubljenoga zavičaja (monografija župe Trn, 2008.) [4]
  • Palme im u rukama – život i mučeništvo župnika Krešimira Barišića i uništenje župe Krnjeuša 1941. godine (2008.) [4]
  • Leksikon pokojnih svećenika Banjolučke biskupije (2011.)[4]
  • Plamteća zvijezda u noći mržnje (životopis svećenika-mučenika Ivana Grgića, 2012.) te najnovija Stoljeće i pol župe Obljaj-Bosansko Grahovo (2013.)[4]
  • Jedno stoljeće Banjolučke crkve (monografija o stoljeću banjolučke biskupije. Izradu naručio biskup Alfred Pichler, zbog komunističkih pritisaka nije smjela biti objavljena)[4]

Suautor je u dvadesetak knjiga. Ističu se:

  • Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006 (s Franjom Marićem)[4]
  • Zemljo Bosno i Hercegovino, papa te nosi u srcu (s Ivicom Božinovićem)[4]
  • Ljubav sve nadvladava ' (suautor i urednik)

Priredio za tisak knjigu Nikole Bilogrivića Katolička Crkva na području Banjalučke biskupije do invazije Turaka.[4]

Izvori uredi

  1. ↑ a b c d Orlovac dr Anto Orlovac, Bukovica
  2. ↑ a b c IKA: Dr Ante Orlovac proslavio 25. godišnjicu svećeništva, 02.07.1997 | 00:00 | IKA V - 13189/7. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  3. ↑ a b c d e f Anto Orlovac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2016. (Wayback Machine), Verbum, Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  4. ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae Mons dr. Anto Orlovac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2016. (Wayback Machine), Suza dolinska, Donja Dolina, Novo Selo, Gornja Dolina, siječanj 2014. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  5. ↑ IKA: U župi Odžak-Ćaić kraj livna proslavljen blagdan sv. Mihovila, 30.09.1996 | 00:00 | IKA V - 10839/9 . Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  6. ↑ IKA: Mons. Anto Orlovac, 22.06.2003 | IKA F - 982. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  7. ↑ a b Marko Lukenda: Svećenik mučenik naroda i vjere  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. lipnja 2016. (Wayback Machine), Naša riječ, list hrvatskih katoličkih misija u Austriji, zajednički broj 11, ožujak 2005., godina IV, str. 7.-8. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  8. ↑ Anto Orlovac: Hrvatski martirologij. Ubijeni vlč. Waldemar M. Nestor i hodočasnici pokopani poslije 73 godine, Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 4.-5.
  9. ↑ am: Biskupu Komarici predana dokumentacija Istražne komisije za beatifikaciju vlč. Ante Dujlovića, narod.hr, 4. kolovoza 2015. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  10. ↑ Predstavljen zbornik uz 25. obljetnicu biskupskog ređenja mons. Želimira Puljića  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. lipnja 2016. (Wayback Machine), Katolički bogoslovni fakultet Sarajevo/IKA, 12. prosinca 2015. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
    U Zborniku znanstvenih radova "U jedinstvu, slobodi i ljubavi, priredio mons. dr. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH. "U drugom dijelu autori su...Anto Orlovac (Pjesnički promplasaji mladog Severina Perneka, biskupa dubrovačkog),..."
  11. ↑ Marija S.: Duhovna poezija, Obitelj malih Marija, 23. listopada 2012. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
  12. ↑ Anto Orlovac: Hommage uništenom zavičaju, Hrvatsko slovo, 6. travnja 2007., str. 22.
  13. ↑ Bibliografija, stranica postulature Ivana Merza. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anto_Orlovac&oldid=6658712"