Barbat na Rabu

naselje u Hrvatskoj, Grad Rab, Primorsko-goranska županija

Barbat na Rabu je naselje na otoku Rabu. Administrativno naselje pripada gradu Rabu, Primorsko-goranska županija.

Barbat na Rabu
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradRab
Najbliži veći gradRab

Površina23,9 km2[1]
Koordinate44°44′06″N 14°48′00″E / 44.735°N 14.8°E / 44.735; 14.8

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1140 [2]
– gustoća48 st./km2

Poštanski broj51280 Rab
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Barbat na Rabu na zemljovidu Hrvatske
Barbat na Rabu
Barbat na Rabu

Barbat na Rabu na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj uredi

Nalazi se na jugozapadu otoka, nasuprot otoku Dolinu, od kojega ga dijeli Barbatski kanal.

Najbliže naselje je Banjol (2 km sjeverozapadno).

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 2001. godine, naselje je imalo 1251 stanovnika.[3]

Naselje Barbat na Rabu: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
424
598
669
711
719
820
820
1019
1128
1238
920
952
980
1055
1205
1242
1140
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Barbat. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Znamenitosti uredi

Ranobizantska utvrda sv. Kuzme i Damjana iz 6. st. smještena je na obroncima Kamenjaka, na brdu sv. Damjana u Barbatu. Od nje su ostale ruševine. Sklop površine 4.2 ha sastojao se od crkve, stambenih i vojnih građevina, cisterne, glavnog ulaza i zidina ponegdje ojačanih kontraforima. Utvrda je iz doba Justinijanove rekonkviste ovog dijela jadranske obale u prvoj polovini 6. st. Tlocrt utvrde u obliku je nepravilna trokuta, čiji se sjeverozapadni vrh nalazi na vrhu brda, zapadno lice spušta se niz strmiju stranu brijega prema jugu, dok istočno prati blažu kosu po gotovo uvijek istoj izohipsi. Dvije stranice spojene su južnim licem utvrde u nepravilnim i na više mjesta lomljenim kutovima. Najbolje je sačuvano zapadno lice utvrde na mjestima i više od 4 m s pet ojačavajućih kontrafora zaobljena završetka. Ostali su zidovi znatno manje sačuvani, južni do visine od 3 m. Debljina iznosi oko 1 m na južnoj i istočnoj strani, dok je zapadni debeo čak 2 m. Jugozapadni kut na kojemu se vjerojatno nalazila kula posve je porušen. Od glavnog ulaza sačuvao se i dio polukružnog luka kojim je bio nadvišen, zidan od sedre. Vrata su s lijeve i desne strane na vanjskom licu bila flankirana moćnijim kontraforima. Sačuvani su ostaci odvojenih prostorija od 3 do 5 m visine, te u sjeveroistočnom dijelu pravokutne cisterne koja je bila presvođena bačvastim svodom od sedre. Središnja građevina unutar utvrde svakako je bila crkva, jednobrodna sa širokom polukružnom apsidom na istočnoj strani. Sjeverni i južni zid su djelomično, a pročelje je u cijelosti porušeno. U tjemenu apside nalazi se bifora s lukovima zidanima od sedre, naknadno zazidana. Pregradnja crkve i još nekih dijelova nekadašnje utvrde provedena je krajem 12. ili početkom 13. st., a crkvica je posve napuštena sredinom 19. st. kad počinje proces urušavanja. Ova je utvrda jedan od najvećih kastrona koji je u sebi sadržavao obrambene, nadzorne i refugijske funkcije. Jedna je u nizu veličanstvenog sustava fortifikacija koje je dao izgraditi za nadzor granice Bizanta Justinijanov vojskovođa Belizar.

Literatura uredi

  • Miljenko Domijan: Rab - Grad umjetnosti, "Barbat", Zagreb 2007.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
Nedovršeni članak Barbat na Rabu koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.