Beočin (srp. Беочин, mađ. Belcsény, nje. Beotschin) je grad i općina u Južno-bačkom okrugu u Srbiji. Po popisu stanovništva iz 2002. godine ima 8058 stanovnika.

Beočin
Беочин
Stambeni blok Cara Dušana
Stambeni blok Cara Dušana
Stambeni blok Cara Dušana
Grb Beočina
Grb
Koordinate: 45°11′N 19°43′E / 45.183°N 19.717°E / 45.183; 19.717
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Južnobački okrug
Površina
 - Ukupna 35,6
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 7.839[1]
 - Gustoća 226/km2
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Službena stranica www.beocin.rs
Zemljovid
Beočin na zemljovidu Srbije
Beočin
Beočin

Zemljopis uredi

Iako se općina Beočin nalazi u Južno-bačkom okrugu, teritorij općine se ne nalazi u Bačkoj, već u Srijemu, ali zbog neposredne blizine regionalnog centra, Novog Sada (oko 15 km), se svrstava u Bački okrug. Mjesto se nalazi u sjevernom Srijemu, na obroncima Fruške gore i desne strane Dunava.

Povijest uredi

Naselje na sadašnjem području Beočina se prvi put spominje u 18. stoljeću. Između 1860. i 1867. u Beočinu je građena cementara, koja je zapravo prva tvornica cementa u Hrvatskoj.[2] Početkom 20. stoljeća nastalo je i naselje za radnike. Poslije Drugog svjetskog rata Beočin se širi na istok, pa postaje sve važniji centar za okolna sela.

Upravna organizacija uredi

Vidi Beočin (općina).

Crkvena upravna organizacija uredi

Beočinska rimokatolička župa je osnovana 1979., no to se radilo o obnovi nekadašnje župe koja je postojala još u 15. stoljeću. Upravno pripada Srijemskoj biskupiji.

Stanovnici uredi

1991. je u ovom gradiću živjelo 7873 st., od čega 3962 Srba, (50,4%), 1613 izjašnjenih kao Jugoslavena (20,5%), 755 Roma (9,6%), 619 Hrvata (7,9%), 209 Mađara (2,7%), 107 Crnogoraca, 93 Slovaka, 69 Slovenaca, 42 Muslimana, 34 Makedonaca, 21 Nijemac, 19 Rusin, 16 Albanaca te ostalih.

2002. je u ovom gradiću živjelo 8058 st., od čega 4695 Srba (58,3%), 1019 Roma (12,6%), 693 izjašnjenih kao Jugoslavena (8,6%), 507 Hrvata (6,3%), 182 Mađara (2,3%), 96 Slovaka, 75 Slovenaca, 56 Crnogoraca, 25 Rusina, 24 Nijemca, 21 Musliman, 19 Makedonaca, 16 Albanaca i ostalih.

Poznate osobe uredi

Gradovi pobratimi uredi

Izvori uredi

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi