Otvori glavni izbornik

Hrvatska enciklopedija (Ujević)

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska enciklopedija (Ujević). Za druga značenja, pogledajte Hrvatska enciklopedija.
Pet svezaka Hrvatske enciklopedije

Prvu ideju za pokretanje eciklopedije dao je Dragutin Stjepan Schulhof,[1] većinski vlasnik ondašnjeg najvećeg hrvatskog grafičkog i novinsko-izdavačkog poduzeća Tipografija d.d. Svoju misao povjerio je g. 1938. profesoru dr. Mati Ujeviću znajući da je pouzdan i energičan čovjek. Ujević je prihvatio inicijativu, tim više, što je Schulhof stavio na raspolaganje početni kapital i kapacitete svoje tiskare. U pripremnim radnjama određena je svrha Enciklopedije, koja će biti opća, a ne samo hrvatska. Što se tiće njegovog hrvatskog aspekta, ona treba biti, sintetički pregled na cijeli narod kao duhovnu cjelinu te odraz hrvatske nacionalne kulture i civilizacije, u kojoj su se kroz stoljeća taložila ostvarenja domaće autohtone kulture uz asimilarna dobra iz univerzalne kulture čovječanstva. Enciklopedija je uz potporu vlasti, predsjednik HSS-a Dr. Vladko Maček, vođa hrvatske politike i potpred. beogradske vlade pozvao je posebnim pismom od 30.I.1940. izdavače, urednike i suradnike, da Hrvatska enciklopedija" bude objektivni prikaz hrvatske narodne kulture, a sve Hrvate, da ih u tome pomažu. Enciklopediju je preporučio narodu i ban Banovine Hrvatske Dr. Ivan Šubašić, jednako kao i nadbiskup zagrebački Mons. Alojzije Stepinac, koji je u svojoj poruci od 1.II.1940. napisao: Činjenica, da se ovo djelo pokreće u doba najteže krize u povijesti svijeta, znak je životne sposobnosti hrvatskog naroda i njegove težnje za napredkom. Enciklopedija je bila zamišljena u 12 svezaka formata 22x28 cm, svaki od 800 stranica, s preko 1500 fotografija i crteža u tekstu. Računa se da je za Hrvatsku Enciklopediju radilo oko 1500 osoba[2], što urednika, suradnika, redakcijskog i administrativnog personala te tipografskog osoblja. Po prvi puta u hrvatskoj kulturi okupilo se na jednom djelu toliko suradnika. Motor i glavni laboratorij Enciklopedije bilo je središnje uredništvo, u kojem je pod vodstvom dra Mate Ujevića radilo 15 urednika. Među njima su se posebno isticali leksikograf dr. Gustav Šamšalović, klasičar prof. Zvonimir Doroghy, kroatist prof.Petar Grgec,geograf prof.Nikola Žic, pjesnik Ljubo Wiesner, slavist prof. Pavao Tijan, slikar Julije Meissner tehnički urednik slikar Vladimir Mirosavljević. Tiskanje prvoga izdanja završeno je 10. veljače 1941., nešto manje od dva mjeseca prije napada Sila Osovine na Jugoslaviju.

Izdavanje enciklopedije nastavio je Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod, koji je djelovao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Peti svezak, zaključno s pojmom "Elektrika", izdan je unatoč krajnje teškim i ratnim uvjetima 2. svibnja 1945. godine, svega četri dana prije raspada NDH. Nakon ulaska partizanskih postrojbi u Zagreb gotovo je cjelokupna njegova naklada uništena i danas je, za razliku od prva četiri, prava bibliografska rijetkost. Po obliku, opsegu, ilustrativnoj opremi i tretiranju tema predstavlja neku sredinu između tipa Encyclopaedia Britannica i Enciclopedia Italiana. Nije čista enciklopedija, jer sadrži i mnoge pojmove obrađene lektorski, pa je zapravo neki prijelaz od leksikona prama ekciklopediji, kako je to odgovaralo hrvatskim potrebama. Pridonjela je jačanju i razvijanju hrvatskih narodnih intelektualnih, estetskih i etičnih vrednota te izgradnji i jačanju nacionalne svijesti. Počela postizati duhovnu harmoniju hrvatskog čovjeka grada i sela, učenih i srednje obrazovanih, dok komunistička revolucija i nivelacija na niže nije taj proces zaustavila.

O tome koliko je nepravedno projekt izdavanja ove enciklopedije osuditi kao "ustaški", svjedoči npr. i podatak da je u članku čovjek (Sv. IV., 1942.) dana vrlo jasna i podrobna osuda rasističkih teorija kao neznanstvenih i neutemeljenih. Ističe se npr. da, nasuprot pokušajima dokazivanja superiornosti čiste rase, "može se često ustanoviti da su istaknuti ljudi miješane rase". To je bilo prilično hrabro objaviti u državi (NDH) koja je i sama prihvaćala rasističke teorije (Hrvati kao arijska rasa). Na HIBZ se nisu odnosili tadanji propisi o cenzuri sve do kraja 1944. godine.[3]

Poslije petoga sveska projekt je prekinut, ali su mnogi suradnici, među njima i glavni urednik Mate Ujević, sudjelovali u izradbi Opće enciklopedije JLZ i drugih izdanja Leksikografskog zavoda FNRJ koji je osnovan 1950. na poticaj Miroslava Krleže. Za nova izdanja uzet je isti format, isti sistem ilustriranja, isti način uređivanja, kao za Hrvatsku Enciklopediju, dapače i isti ritam izlaženja: dva sveska godišnje. Razlika je jedino u tom, što je nova enciklopedija dobila novu tiskaru i što je ideološki marksistički orjentirana, što uostalom, jasno tvrdi u svom programu, kad kaže, da joj je svrha stvaranje suvremneog demokratskog i socijalističkog mentaliteta. Danas u modernoj Republici Hrvatskoj nosi naziv Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« i uz ostala izdanja od 1999. izdaje i novu Hrvatsku enciklopediju.

SvesciUredi

Svesci Hrvatske enciklopedije
Svezak Slova Nadnevak (god.) izd. Obrojčenih stranica Naziv nakladnika
1. sv. A – Automobil 10. veljače 1941. 808 Naklada konzorcija Hrvatske Enciklopedije
2. sv. Autonomaši – Boito 20. prosinca 1941. 728
3. sv. Boja – Cleveland 21. listopada 1942. 800 Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda
4. sv. Cliachit – Diktis 1942. n1 776
5. sv. Dilatacija – Elektrika 2. svibnja 1945. 738

PovezniceUredi

NapomeneUredi

  • n1  Četvrtom svesku nije bio otisnut nadnevak tiskanja, već samo godina 1942.[3] Godina nije pogrješno navedena,[3] nego se željelo spasiti dotadanji rad na tom svesku koji je pisan po uzusima Boranićeva Pravopisa hrvatskoga ili srpskoga jezika (1940.; 1941. − 8. izd. Nakladnoga zavoda banovine Hrvatske), koji se mogao rabiti do pred kraj godine 1942.[3] Četvrti se svezak pojavljuje početkom druge polovine 1943.[3] godine. Četvrti je svezak bio i dotiskan godine 1944.[3]

IzvoriUredi

  1. Nedjeljak Luetić-Tijan [2014]. Život Pavla Tijana, priredio Igor Zidić, str. 91, Zagreb: Matica Hrvatska pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}. “Prvu ideju za pokretanje enciklopedije ili leksikona dao je Dragutin Stj. Schulhof” ISBN 978-953-150-935-0
  2. Nedjeljka Luetić-Tijan. Život Pavla Tijana, str. 95, Zagreb: Matica Hrvatska pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}. “Računa se da je za Hrvatsku Enciklopediju radilo oko 1500 osoba”
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Nikica Mihaljević, Hrvatska enciklopedika, Euroknjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-7099-32-9, str. 57., (NSK)
      „Kako je HIBZ od osnutka potpadao pod Ministarstvo prosvjete to se na njega nisu odnosili propisi o cenzuri, sve do konca 1944.”
    (Mihaljević, 2008., 57.)

Vanjske povezniceUredi