Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“,[1] grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr. Kr.)[2] babilonski je svećenik,[3] pisac i astronom iz helenističkog doba koji je pisao na grčkom jeziku. Živio je u 3. stoljeću pr. Kr., a rođen je u doba Aleksandrove vladavine nad Babilonom (330.323. pr. Kr.), možda i ranije (oko 340. pr. Kr.), a prema Vitruvijevom djelu „Arhitektura“, preselio se na grčki otok Kos gdje je podučavao astrologiju pod patronatom egipatskog kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod Seleukidima, a zatim se preseliti u Ptolomejev Egipat.

U svom djelu Babyloniaca u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i kozmogoniji, piše i o astrologiji i vještini tumačenja zvijezda. U skladu sa shvaćanjima Thema mundi, smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku Raka, a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku Jarca.[2]

Djela

uredi
  • „Babyloniaca“
  • „Procreatio“

Zanimljivosti

uredi

Izvori

uredi
  1. Beros (Livius.org, Jona Lendering). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2009. Pristupljeno 29. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. a b Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.
  3. Beros, Encyclopædia Britannica

Literatura

uredi
  • Becker, Udo: Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
  • J. Blenkinsopp: The Pentateuch: An Introduction to the First Five Books of the Bible, izdavač: Anchor Doubleday, New York, 1992.
  • G. P. Verbrugghe i J. M. Wickersham: Berossos and Manetho Introduced and Translated: Native Traditions in Ancient Mesopotamia and Egypt, izdavač: University of Michigan Press, 2000.
  • K. Müller: Fragmenta historicorum Graecorum, Pariz, 1841. – 1870., 1–25.

Vanjske poveznice

uredi