Obična blitva
Obična blitva (gajena blitva, lat. Beta vulgaris) lisnato je povrće tamnozelene boje iz porodice štirovki (Amaranthaceae). Razlikujemo dvije glavna oblika blitve koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Prva uzgojni oblik blitve odlikuje se širokim mesnatim listovima u obliku "raščupanih" glavica ili rozeta s vrlo malom stabljikom. Drugi oblik blitve građen je tako da su joj listovi relativno mali u odnosu na debelu, jako razvijenu i mesnatu peteljku.
| Obična blitva | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Koljeno: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Podrazred: | Caryophyllidae |
| Red: | Caryophyllales |
| Porodica: | Amaranthaceae |
| Rod: | Beta |
| Vrsta: | B. vulgaris |
| Dvojno ime | |
| Beta vulgaris L., 1753 | |
| Baze podataka | |
Uzgoj Uredi
Blitva je dvogodišnja povrtna kultura koja se uzgaja zbog izuzetno hranjivog lišća. U prvoj godini vegetacije razvija lisnu rozetu sastavljenu od mnoštva spiralno poredanih listova. Druge godine vegetacije iz vegetativnog se pupa formira cvjetna stabljika koja naraste do dva metra visine. Uzgaja se u zapadnoj Europi, a kod nas najviše u primorskim krajevima.
Podvrste Uredi
Prehrambene vrijednosti Uredi
Blitva spada u niskokalorične namirnice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ). Ovo povrće bogato je magnezijem, željezom i vitaminima B i C.
Priprema Uredi
Blitva u hladnjaku može izdržati i do tjedan dana, a kod pripremanja je potrebno listove dobro očistiti i oprati kroz mlaz vode. Radi očuvanja nutritivno vrijednih sastojaka, dovoljno je da se kuha otprilike 5 do 7 minuta. Može se pripremati kao špinat. U primorskim krajevima poslužuje se uz ribu tako da se kuhana prelije uljem uz dodatak češnjaka.
Vanjske poveznice Uredi
