Bijela roda

vrsta rode

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun. Dugačak vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto duže i crnije perje. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Selica je.

Bijela roda
Bijela roda Ciconia ciconia
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Ciconiiformes
Porodica:Ciconiidae
Rod:Ciconia
Vrsta:C. ciconia
Dvojno ime
Ciconia ciconia
Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost i migracija bijelih roda

Raširenost roda uredi

U svijetu uredi

Bijela roda je široko rasprostranjena diljem palearktičkog pojasa, od Atlantske obale na zapadu do europskih dijelova Rusije na istoku. Manji dio populacije gnijezdi u centralnoj Aziji. Europska populacija je podijeljena na zapadnu i istočnu preletnu populaciju koje migriraju preko Gibraltara i Bospora.[1] Ukupna svjetska populacija procijenjena je najmanje između 166.424 – 168.934 gnijezdeća para, od čega je u Europi 160.000 gnijezdećih parova (96% od ukupne gnijezdeće populacije).[2]

Rasprostranjenost u Hrvatskoj uredi

 
Gnijezdo roda u Čigoču.
 
Jaje bijele rode

Bijele rode su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji su  omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, Dunavom na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do Plaškog. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje (Čigoč) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava (Borovo) i Ilove (Marino Selo). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su Klepetan i Malena.

Izvori uredi

  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2013. Pristupljeno 22. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2012. Pristupljeno 22. travnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

3. http://www.springalive.net/ba-bs/springalive/rodaArhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2015. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bijela roda
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Bijeloj rodi