Bogomoljke

Bogomoljke (lat. Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.

Bogomoljke
Pogonogaster tristani, rijetka vrsta iz Kostarike
Pogonogaster tristani, rijetka vrsta iz Kostarike
Raspon fosila Kreda - Recentni
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Infrarazred: Neoptera
Nadred: Dictyoptera
Red: Mantodea
Burmeister, 1838
Porodice
Chaeteessidae

Metallyticidae
Mantoididae
Amorphoscelididae
Eremiaphilidae
Hymenopodidae
Liturgusidae
Mantidae
Empusidae

IzgledUredi

Glava im je pomična, s velikim izbočenim očima, ticala duga. Prvi prsni kolutić im je jako produljen i omogućava pomicanje glave u svim smjerovima. Izvanredno su dobro prilagođene okolišu, mogu mijenjati boju tijela što ih, povezano dugotrajnom nepokretnošću, čini vrlo teško uočljivim. Duljina tijela im je najčešće između 40 i 80 mm. Ženke su veće od mužjaka.

PrehranaUredi

Hrane se drugim kukcima koji su manji od njih, napadaju iz zasjede, hvataju plijen prednjim parom nogu, a ponekad pojedu i pripadnike svoje vrste.[1] Vole toplo vrijeme, aktivne su po danu. Obično se susreću od lipnja do listopada, najčešće miruju na travnjacima ili lete, u slučaju potonjeg često samo mužjaci.

RazmnožavanjeUredi

Ženke snesu jaja u pjenušavom omotu koji prilijepe na biljke ili kamenje. U proljeće izlaze ličinke koje nalikuju odraslima, ali nemaju krila i znatno su manje. Razvijaju se nepotpunom preobrazbom, presvlače se pet puta, a nakon zadnjeg presvlačenja dobivaju krila.

Porodice i vrsteUredi

 
Raspon obitavanja odabranih četiriju vrsta u Hrvatskoj

Poznato je oko 2300 vrsta i 430 rodova u oko desetak porodica.[2] Najmanja je otkrivena vrsta Bolbe pygmea iz Australije, duga samo 10 mm.[3] Tradicionalno se smatralo da je s duljinom od 200 mm najveća vrsta Toxodera denticulata iz Indonezije, no neke neopisane vrste koje kruže trgovinom kućnih ljubimaca su veće.[4]

U Hrvatskoj živi 6 autohtonih vrsta bogomoljki. To su obična bogomoljka (Mantis religiosa), krunasta bogomoljka (Empusa fasciata), patuljasta bogomoljka (Ameles spallanzania), Ameles decolor, Iris oratoria i Geomantis larvoides.

Međutim, kako i u ostatku južne Europe, u Hrvatskoj se i počeo pojavljivati broj stranih i invazivnih vrsta iz Azije i Afrike. Strane vrste koje su zabilježene od 2019. godine su Hierodula patellifera, Hierodula transcaucasica i Sphodromantis viridis.[5]

Dok su azijske bogomoljke iz roda Hierodula nastanile cijelu obalu, afričke bogomoljke S. viridis samo su potvrđene na samom jugu Dalmacije.

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. http://svartberg.org/zivine/bogo/index.php
  2. Mantodea. tolweb.org. Pristupljeno 14. siječnja 2023.
  3. John Shelley's Garden Center & Nursery, Inc. web.archive.org. 11. svibnja 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2008. Pristupljeno 14. siječnja 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. Largest species of mantis. Guinness World Records (engleski). Pristupljeno 14. siječnja 2023.
  5. Martinović, Matea; Ćato, Sebastian; Lengar, Marko; Skejo, Josip. 19. svibnja 2022. First records of three exotic giant mantid species on the Croatian coast. Journal of Orthoptera Research. 31 (1): 55–61. doi:10.3897/jor.31.76075. ISSN 1937-2426

Vanjske povezniceUredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bogomoljke
 Wikivrste imaju podatke o taksonu Mantodea