Bosanska biskupija
Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11. stoljeća, između 1060. i 1075. godine. Utemeljitelj biskupije je hrvatski kralj Petar Krešimir IV., a u vrijeme osnivanja bila je podložna Splitskoj nadbiskupiji.[1] Poslije joj je, ovisno o vladarima i političkim okolnostima, mijenjan status, pa je bila sufraganska biskupija Dubrovačke i Kaločke nadbiskupije. U trinaestom stoljeću sjedište Bosanske biskupije bilo je u Vrhbosni, gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu s kaptolom. Osim Vrhbosne, narečena biskupija obuhvaćala je i šest župa Središnje Bosne: Bosnu, Vogošću, Lepenicu, Lašvu, Brod i Trstivnicu.
| Bosanska biskupija Dioecesis Bosniensis | |
|---|---|
 ██ Bosanska biskupija u XV. stoljeću ██ Bosanska biskupija u XV. stoljeću | |
| Područje | |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Statistika | |
| Podatci | |
| Obred | latinski |
| Osnovana | između 1060. i 1075. |
| Vodstvo | |
| Ostalo | |
| Stanje od | 12. srpnja 2015. |
Prvi put se u sačuvanim i dostupnim pisanim izvorima spominje u knjizi/popisu sufraganskih biskupija Splitsko-makarske nadbiskupije Provinciale Vetus, a drugi spomen je iz 1089. godine, kad je pod jurisdikcijom barskog nadbiskupa (za vlasti dukljanskog kralja Bodina).[2]
Prijelomni moment u povijesti srednjovjekovne Bosanske biskupije je papina odluka o prijenosu jurisdikcije na kaločkog nadbiskupa iz 1247. s čime se bosanski krstjani, pripadnici praktično paralelne vjerske organizacije, nikako nisu mogli pomiriti, tako da bosanski biskup oko 1252. godine prelazi u Đakovo.
Popis biskupa Bosanske biskupije
uredi| 12. stoljeće | ||||
|---|---|---|---|---|
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| oko 1141. | Vladislav | |||
| oko 1151. | Milovan | |||
| oko 1171. | Radogost | Poznat i kao Rhadagastus. | ||
| 13. stoljeće | ||||
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| poslije 1209. | Dragonja | |||
| poslije 1210. | Bratoslav | |||
| 1223. | oko 1233. | Vladimir | ||
| 1233. | 1239. | Bl. Ioannes Teutonicus | Dominikanac, poznat i kao bl. Ivan Nijemac | |
| 1239. | oko 1272. | Ponsa | Dominikanac, poznat i kao Povša. Izgradio katedralu sv. Petra u selu Brdo (Vrhbosna). | |
| oko 1272. | 1273. | Roland | ||
| oko 1280. | Andrija Ugrin | Dominikanac | ||
| oko 1291. | oko 1299. | Toma | ||
| 14. stoljeće | ||||
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| oko 1301. | oko 1304. | Nikola | ||
| 1308. | 1314. | Grgur | Augustinac | |
| 1314. | 1316. | Benedikt Guiscard | ||
| 1317. | 1334. | Petar I. | Dominikanac | |
| 1334. | 1336. | Sede vacante | ||
| 1336. | 1347. | Lovro Lorandov | ||
| 1347. | 1349. | Ivan II. | ||
| 1349. | 1356. | Peregrin Saksonac | Franjevac | |
| 1356. | 1376. | Petar II. | ||
| 1376. | 1382. | Dominik | Dominikanac | |
| 1382. | 1387. | Đuro | ||
| 1387. | 1407. | Ivan III. Mrnjavić | ||
| 15. stoljeće | ||||
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| 1407. | 1410. | Sede vacante | ||
| 1410. | 1427. | Benedikt II. de Benedictis | ||
| 1427. | 1428. | Dionizije de Jakč de Kusely | ||
| 1428. | 1436. | Josip de Bezza | ||
| 1444. | 1454. | Rafael | ||
| 1454. | 1455. | Filip Gothali | ||
| 1455. | 1457. | Sede vacante | ||
| 1457. | 1459. | Pavao | ||
| 1459. | 1463. | Grgur II. | Franjevac
| |
| 1463. | 1465. | Sede vacante | ||
| 1465. | 1466. | Demetrije Čupor | ||
| 1468. | nepoznat | Benedikt III. Levey | ||
| 1486. | 1489. | Matija de Warda | ||
| 1489. | 1491. | Stjepan od Velike Luke | ||
| 1491. | 1493. | Luka | Poznati i kao Lucas Szegedi, zagrebački biskup (1500. – 1510.). | |
| 1493. | 1501. | Gabrijel Polgar | Dominikanac, poznat i kao Polner ili Polver. | |
| 16. stoljeće | ||||
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| 1501. | 1516. | Mihalj Kešerić de Chybarth | ||
| oko 1516. | nepoznat | Donat a Turre | Poznati i kao Donato della Torre. | |
| 1524. | 1526. | Juraj II. Paližna | ||
| 1526. | 1533. | Sede vacante | ||
| 1533. | Bernard Gentilis | |||
| 1533. | 1573. | Sede vacante | ||
| 1573. | 1583. | Anto Matković | Franjevac, poznati i kao Antonio Poli (de Mathaeis). | |
| 1583. | 1588. | Sede vacante | ||
| 1588. | 1615. | Franjo Baličević | Franjevac | |
| 17. stoljeće | ||||
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| 1615. | 1625. | Anto Matić Požežanin | ||
| 1625. | 1631. | Sede vacante | ||
| 1631. | 1635. | Ivan IV. Tomko Mrnavić | ||
| 1635. | 1639. | Sede vacante | ||
| 1639. | 1644. | Toma V. Mrnavić | ||
| 1645. | 1660. | Marijan Maravić | ||
| 1660. | 1669. | Sede vacante | ||
| 1669. | 1701. | Nikola III. Ogramić | Franjevac. Kratko obnašao dužnost. Ubijen 14. kolovoza 1701. | |
| 18. stoljeće | ||||
| Od | Do | Službu obnašao | Napomena | |
| 1701. | 1703. | Sede vacante | ||
| 1703. | Petar III. Stanko Crnković | |||
| 1703. | 1716. | Đuro Patačić od Zajezda | Poznati i kao Juraj III. Patačić | |
| 1716. | 1749. | Petar IV. Bakić de Lach | ||
| 1749. | 1751. | Franjo III. Thauszy | ||
| 1751. | 1773. | Josip Antun Ćolnić | ||
| 9. srpnja 1773. Bosanska biskupija ujedinjena sa Srijemskom biskupijom | ||||
| Izvori:[3][4] | ||||
Izvori
uredi- ↑ Pavo Živković: Vrhbosanska biskupija sufragan u procijepu između Dubrovačke i Splitske nadbiskupije, U:Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća, separat Hrvatske misli, Ogranak Matice hrvatske, Sarajevo, Sarajevo, 2000.
- ↑ Marko Vego: Vrhbosna; U: Hrvatska misao br. 18, Ogranak Matice hrvatske, Sarajevo, Sarajevo, 2001.
- ↑ (hrv.)Povijest-Biskupije. vrhbosanska-nadbiskupija.org. Archdiocese of Vrhbosna. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2013. Pristupljeno 11. svibnja 2013.
- ↑ (hrv.)Bosanska biskupija. vrhbosanska-nadbiskupija.org. Archdiocese of Vrhbosna. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2013. Pristupljeno 11. svibnja 2013.