Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Područje barske općine nalazi se na jugu Crne Gore, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera, predstavlja dio povijesne regije Dalmacije, uokvireno je budvanskom, cetinjskom i ulcinjskom općinom, dok je sam grad Bar na 42" 6' zemljopisne širine i 19" 6' zemljopisne dužine, uz nadmorsku visinu od četiri metra. Barsko kopneno područje ima površinu od 506 km2, a s pripadajućom vodenom površinom Skadarskog jezera od 128 km2 (od albanske granice do Poseljana) zauzima ukupan prostor od 633 km2. Bar je od Otrantskih vrata udaljen samo 180 km zračne linije, a pošto je preko Otrantskog zaljeva povezan sa srednjim i istočnim Mediteranom i lukama svih kontinenata, ima kraće i neposrednije veze sa svim pristaništima na obalama Sredozemnog mora, u odnosu na bilo koju luku na istočnoj obali Jadrana.

Najviša točka općine je vrh planine Rumije, na nadmorskoj visini od 1593 m. Barska općina ima 83 naselja i oko 50.000 stanovnika. Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica. Bar je poznat po multietničnosti. Njegovo bogatstvo čini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor. Bar ima prosječno 270 sunčanih dana tijekom godine i spada među najsunčanija mjesta južne Europe. Klimu obilježavaju duga i topla ljeta, a srednja godišnja temperatura iznosi 15,5°C, u srpnju 23°C, a siječnju 10°C.

Bar se nalazi na samo 75 km od glavnog grada Crne Gore, Podgorice, a na udaljenosti od po 70 km, nalaze se dvije zračne luke - Podgorica i Tivat. Bar je veza Crne Gore sa svijetom, jer je granična općina, koja je Jadranskim morem vezana s Italijom.

StanovništvoUredi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Bar imala je 40.037 stanovnika, raspoređenih u 83 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

  • Crnogorci - 18.919 (47,25 %)
  • Srbi - 11.084 (27,68 %)
  • Albanci - 3.046 (7,60 %)
  • Muslimani - 2.575 (6,43 %)
  • Bošnjaci - 919 (2,29 %)
  • Hrvati - 259 (0,64 %)
  • nacionalno neopredijeljeni - 1.584 (3,95 %)
  • ostali - 1.651 (4,16 %)

Vjerski sastav:

  • pravoslavni - 23.855 (59,58 %)
  • muslimani - 11.036 (27,56 %)
  • katolici - 3.101 (7,74 %)
  • ostali - 192 - (0,47 %)
  • neopredijeljeni - 789 (1,97 %)
  • nisu vjernici - 417 (1,04 %)
  • nepoznato - 647 (1,64 %)

Naseljena mjestaUredi

Nacionalni sastav po naseljenim mjestimaUredi

 
Pogled na Bar s Gornjeg Šušnja (Crkva sv. Petke - Venerande u Gornjem Šušanju, Bar)
 
Luka Bar
 
Dvor kralja Nikole
 
Zastave u Baru za Dan državnosti Crne Gore 2019.
  • Arbnež - uk.399, Albanci - 399
  • Bar - uk. 13.719, Crnogorci - 6.740, Srbi - 4.956, neopredijeljeni - 761, Muslimani - 239, Bošnjaci - 204, Albanci - 133, Hrvati - 126, ostali - 560
  • Bartula - uk. 355, Crnogorci - 245, Albanci - 54, Srbi - 28, neopredijeljeni - 17, Bošnjaci - 7, ostali - 4
  • Besa - uk. 67, Albanci - 66, ostali - 1
  • Bjeliši - uk. 1.042, Crnogorci - 426, Srbi - 420, neopredijeljeni - 52, Muslimani - 41, Bošnjaci - 32, Albanci - 6, Hrvati - 2, ostali - 63
  • Bobovište - uk. 230, Albanci - 230
  • Boljevići - uk. 204, Crnogorci - 114, Srbi - 76, neopredijeljeni - 10, Hrvati - 1, ostali - 3
  • Braćeni - uk. 19, Srbi - 11, Crnogorci - 8
  • Brijege - uk. 6, Crnogorci - 6
  • Brca - uk. 214, Srbi - 106, Crnogorci - 95, neopredijeljeni - 8, Hrvati - 1, ostali - 4
  • Bukovik - uk. 90, Crnogorci - 75, Srbi - 14, Albanci - 1
  • Burtaiši - uk. 3.013, Crnogorci - 1.419, Srbi - 1.002, Muslimani - 166, Bošnjaci - 133, neopredijeljeni - 126, Albanci - 73, Hrvati - 16, ostali - 78
  • Velembusi - uk. 884, Crnogorci - 424, Srbi - 207, Muslimani - 160, Albanci - 27, neopredijeljeni - 17, Bošnjaci - 12, Hrvati - 2, ostali - 35
  • Veliki Mikulići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Veliki Ostros - uk. 416, Albanci - 413, ostali - 3
  • Velja Gorana - uk. 386, Muslimani - 226, Crnogorci - 126, neopredijeljeni - 14, Albanci - 11, Bošnjaci - 1, ostali - 8
  • Velje Selo - uk. 271, Muslimani - 211, Crnogorci - 54, neopredijeljeni - 2, ostali - 4
  • Virpazar - uk. 337, Crnogorci - 208, Srbi - 106, Albanci - 10, neopredijeljeni - 3, Hrvati - 1, ostali - 9
  • Gluhi Do - uk. 176, Crnogorci - 109, Srbi - 37, Bošnjaci - 9, neopredijeljeni - 4, Muslimani - 2, Hrvati - 1, ostali - 14
  • Godinje - uk. 60, Crnogorci - 45, Srbi - 12, neopredijeljeni - 3
  • Gornja Briska - uk. 20, Albanci - 14, Crnogorci - 6
  • Gornji Brčeli - uk. 40, Crnogorci - 33, Srbi - 7
  • Gornji Murići - uk. 25, Albanci - 25
  • Grdovići - uk. 188, Crnogorci - 93, Muslimani - 83, Srbi - 5, neopredijeljeni - 3, Bošnjaci - 2, Hrvati - 1, ostali - 1
  • Gurza - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Dabezići - uk. 146, Crnogorci - 93, Muslimani - 41, ostali - 12
  • Dedići - uk. 3, Crnogorci - 3
  • Dobra Voda - uk. 995, Crnogorci - 591, Muslimani - 168, Srbi - 87, Bošnjaci - 78, Albanci - 12, Hrvati - 4, neopredijeljeni - 2, ostali - 53
  • Donja Briska - uk. 46, Albanci - 37, neopredijeljeni - 9
  • Donji Brčeli - uk. 37, Crnogorci - 32, Srbi - 4, neopredijeljeni - 1,
  • Donji Murići - uk. 125, Albanci - 111, neopredijeljeni - 14
  • Dračevica - uk. 8, Srbi - 5, Crnogorci - 1, ostali - 2
  • Dupilo - uk. 64, Crnogorci - 56, Srbi - 7, neopredijeljeni - 1
  • Đenđinovići - uk. 268, Srbi - 129, Crnogorci - 101, neopredijeljeni - 21, Hrvati - 3, ostali - 14
  • Đuravci - uk. 11, Crnogorci - 11
  • Đurmani - uk. 210, Srbi - 99, Crnogorci - 78, neopredijeljeni - 26, ostali - 7
  • Zagrađe - uk. 192, Crnogorci - 90, Srbi - 81, neopredijeljeni - 10, Muslimani - 4, ostali - 7
  • Zaljevo - uk. 648, Crnogorci - 441, Albanci - 78, Muslimani - 44, Bošnjaci - 23, Srbi - 12, Hrvati - 8, ostali - 42
  • Zankovići - uk. 249, Crnogorci - 115, Srbi - 105, neopredijeljeni - 17, Hrvati - 6, Albanci - 3, ostali - 3
  • Zgrade - uk. 518, Srbi - 277, Crnogorci - 192, neopredijeljeni - 13, Hrvati - 8, Bošnjaci - 4, Muslimani - 4, Albanci - 1, ostali - 19
  • Zupci - uk. 145, Crnogorci - 117, Srbi - 16, neopredijeljeni - 5, Hrvati - 4, Albanci - 1, ostali - 2
  • Karanikići - uk. 5, Crnogorci - 5
  • Komarno - uk. 26, Crnogorci - 23, Srbi - 3
  • Koštanjica - uk. 216, Albanci - 216
  • Krnjice - uk. 26, Crnogorci - 15, Srbi - 10, neopredijeljeni - 1
  • Kruševica - uk. 1, Crnogorci - 1
  • Kunje - uk. 469, Crnogorci - 318, Srbi - 80, Muslimani - 20, Bošnjaci - 13, neopredijeljeni - 10, Hrvati - 3, ostali - 25
  • Livari - uk. 94, Crnogorci - 59, neopredijeljeni - 18, Albanci - 16, Srbi - 1
  • Limljani - uk. 133, Crnogorci - 81, Srbi - 38, neopredijeljeni - 11, Bošnjaci - 1, ostali - 2
  • Lukići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Mala Gorana - uk. 137, Crnogorci - 113, Muslimani - 12, Albanci - 2, ostali - 10
  • Mali Mikulići - uk. 2, Crnogorci - 2
  • Mali Ostros - uk. 148, Albanci - 148
  • Marstijepovići - uk. 0 (nema stanovnika)
  • Martići - uk. 357, Albanci - 354, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
  • Mačuge - uk. 6, Crnogorci - 6
  • Miljevci - uk. 351, Srbi - 191, Crnogorci - 114, neopredijeljeni - 28, Muslimani - 9, Albanci - 1, Hrvati - 1, ostali - 7
  • Mišići - uk. 253, Srbi - 128, Crnogorci - 111, Hrvati - 1, ostali - 13
  • Ovtočići - uk. 57, Crnogorci - 53, Srbi - 3, ostali - 1
  • Orahovo - uk. 66, Crnogorci - 44, Srbi - 20, Muslimani - 1, neopredijeljeni - 1
  • Papani - uk. 126, Srbi - 53, Crnogorci - 47, Muslimani - 11, Hrvati - 1, neopredijeljeni - 1, ostali - 13
  • Pelinkovići - uk. 151, Crnogorci - 65, Muslimani - 57, Albanci - 29
  • Pečurice - uk. 466, Crnogorci - 139, Muslimani - 136, Srbi - 92, Bošnjaci - 48, Albanci - 12, neopredijeljeni - 4, Hrvati - 1, ostali - 34
  • Pinčići - uk. 18, Albanci - 10, neopredijeljeni - 5, Crnogorci - 3
  • Podi - uk. 156, Crnogorci - 114, Albanci - 17, neopredijeljeni - 12, Bošnjaci - 6, Muslimani - 6, ostali - 1
  • Polje - uk. 1.529, Crnogorci - 815, Srbi - 350, Muslimani - 81, Albanci - 45, Bošnjaci - 32, neopredijeljeni - 16, Hrvati - 7, ostali - 183
  • Popratnica - uk. 9, Crnogorci - 9
  • Seoca - uk.31, Crnogorci - 31
  • Sozina - uk. 6, Crnogorci - 4, Muslimani - 1, Srbi - 1
  • Sotonići - uk. 112, Crnogorci - 95, Srbi - 12, Hrvati - 2, ostali - 3
  • Stari Bar - uk. 1.864, Crnogorci - 729, Muslimani - 510, Srbi - 221, Albanci - 101, Bošnjaci - 101, neopredijeljeni - 77, Hrvati - 6, ostali - 119
  • Sustaš - uk. 434, Crnogorci - 274, Srbi - 91, Muslimani - 25, Bošnjaci - 21, neopredijeljeni - 13, Albanci - 8, ostali - 2
  • Sutomore - uk. 1.827, Srbi - 848, Crnogorci - 769, neopredijeljeni - 88, Muslimani - 34, Hrvati - 15, Albanci - 6, Bošnjaci - 4, ostali - 63
  • Tejani - uk. 93, Albanci - 93
  • Tomba - uk. 1.087, Crnogorci - 709, Srbi - 106, Albanci - 75, Muslimani - 56, neopredijeljeni - 43, Bošnjaci - 18, Hrvati - 13, ostali - 67
  • Tomići - uk. 20, Crnogorci - 19, Srbi - 1
  • Trnovo - uk. 18, Crnogorci - 17, Srbi - 1
  • Tuđemili - uk. 154, Crnogorci - 128, Srbi - 17, Albanci - 3, Bošnjaci - 3, neopredijeljeni - 3
  • Turčini - uk. 6, Muslimani - 4, Crnogorci - 2
  • Utrg - uk. 37, Crnogorci - 33, Srbi - 3, Hrvati - 1
  • Ckla - uk. 104, Albanci - 103, ostali - 1
  • Čeluga - uk. 1.404, Crnogorci - 709, Srbi - 194, Muslimani - 188, Bošnjaci - 101, Albanci - 86, neopredijeljeni - 14, Hrvati - 10, ostali - 102
  • Šušanj - uk. 2.212, Crnogorci - 1.116, Srbi - 811, neopredijeljeni - 99, Bošnjaci - 66, Muslimani - 35, Albanci - 16, Hrvati - 14, ostali - 55

JeziciUredi

 
Pogled s vrha Rumije na Bar

UpravaUredi

PovijestUredi

GospodarstvoUredi

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

 
Stari Bar

Pet kilometara istočno od suvremene luke Bar nalazi se obzidani i ruševni drevni Stari Bar, nekadašnje mitsko primorsko središte balkanskih Slavena. Na toj uzvisini udaljenoj 3,5 km od mora bila je prvotno ilirska gradina i to još u 9. st. pr. Kr. Stari grad Bar na brdu narodna pjesma naziva bijelim, turačkim, pitomim ili malim. Kao čvrsto i obzidano srednjovjekovno naselje sagradio ga je bizantski car Justinijan u 6. stoljeću. Kasnije u doba države Nemanjića, katolički Bar (od 1089. središte nadbiskupije) ima autonomiju, statut i grb. Kuje vlastiti brončani novac na kojem je pisalo d'Antivar i na kojem je bio prikazan gradski zaštitnik sveti Juraj sa zmajem. U doba mletačke vlasti od 1441. do 1571. Bar kuje domaći novac s oznakom svetoga Marka (folar, polufolar i bagatin).

Od spomenika u Starom Baru mnogi su sačuvani samo u tragovima, ali i takvi svjedoče o nekoć prosperitetnom trgovačkom središtu, te o gradu koji je među rijetkim slavenskim naseljima na jugu Jadrana zadržao dugotrajnu autonomiju i različitost od okoliša. Začudno dobro sačuvana je tvrđava iz 11. st., dok je od romaničke Crkve sv. Jurja ostao samo temelj. Odmah kraj nje, a donekle i na njenim temeljima, za turske vlasti u 17. st. sagrađena je mošeja koju je 1882. razorila eksplozija dinamita.[1] U gradu je i ilirski bunar golemih razmjera te crkve posvećene sv. Petki i sv. Katarini iz 14. stoljeća. Znamenito je tursko kupalište, sagrađeno na nekadašnjoj venecijanskoj palači, opskrbljeno neobičnim sustavom parnih grijača. U gradu se, što je posve prirodno jer je u imenu obilježen gradom Barijem, nalazi i mornarska crkvica sv. Nikole kojemu je grob upravo u Bariju i gdje je on gradski patron. Ta crkva nekoć je bila dio franjevačkog samostana i u njoj ima ostataka drevnih fresaka. U obližnjem lučkom Baru nalazi se jedna trokutasta crkva, što je prava rijetkost, a zbog toga je nazvana trikonhos. Cijeli prostor oko starog i suvremenog Bara okružen je toponimima koji su svojevrsna slovnica starih jezika, njihovo značajno arheološko nalazište. Npr. brdo Mukoval koje zapravo znači Monte Cavallo ili Kobilje brdo. Na vrhu brda Rumije u blizini grada je pravoslavna Crkva Svetog Trojstva postavljena 2005. godine, a u podnožju Rumije je od 2009. rusko-srpski pravoslavni samostan Svetog Sergeja Radonežskog.

KulturaUredi

 
6. Trg od ćirilice, kolovoz 2019.
 
Ljetna pozornica u Baru s bilbordom 32. Barskog ljetopisa, 2019.

U ljetnom periodu se održava manifestaija Barski ljetopis. 2019. godine se održava 32. Barski ljetopis. Pored kazališnih predstava iz regiona u programu su i brojne izložbe, promocije knjiga, stari filmski hitovi, folklorni, glazbeni i drugi kulturni sadržaji. Srpska pravoslavna crkva u porti (dvorištu) katedrale Svetog Ivana Vladimira u kolovozu održava kulturno-vjersku manifestaciju pod nazivom Trg od ćirilice. Održavaju se duhovne večeri u spomen na razne duhovnike, povijesno-političke teme, promocije knjiga, dokumentarni filmovi, folklorni nastupi, koncerti... Ostale kulturne manifeatacije su: Novogodišnja noć (siječanj), Svetosavska akademija (siječanj), Festival Teatar Čedo Dragović (svibanj), Vidovdansko veče (lipanj), Ljeto sa zvijezdama (srpanj i kolovoz), Crvene košulje-sjećanje na strijeljane u NOR-u (srpanj), Hodočašće u slavu Stare masline (srpanj), Koštanijada (listopad), Međunarodni TV Festival (zadnji tjedan listopada), Festival: Susreti pod Starom maslinom (studeni), Maslinijada (prosinac) i Dani vina i ukljeve (prosinjac i siječanj). [2]

ObrazovanjeUredi

ŠportUredi

GalerijaUredi

Povezani članciUredi

LiteraturaUredi

IzvoriUredi

  1. Slobodan Prosperov Novak - Boka kotorska (od kampanela do kampanela), AGM, Zagreb 2011., str. 206., 207., 208.
  2. KULTURA U BARU

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Bar (grad) koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.