Bosna
Ovo je glavno značenje pojma Bosna. Za druga značenja pogledajte Bosna (razdvojba).Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.
Površina Bosne (granice s Hercegovinom nisu strogo određene) iznosi oko 40 000 km2 čineći oko 80 % površine BiH.
Povijest uredi
Podrobniji članak o temi: Povijest Bosne i HercegovineSredišnji dijelovi Bosne bili su naseljeni neolitskim zemljoradnicima koji su pripadali kakanjskoj kulturi koja je bila lokalna inačica Starčevačke kulture s nekim elementima Danilske kulture.[1] Nju je naslijedila butmirska u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvim Indoeuropljanima smatraju se pripadnici vučedolske kulture.
U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljeno srednjobosanskom kulturom željeznog doba koja je postojala zajedno s glasinačkom. Kasnije je ilirsko pleme Dezitijati postalo dominantno u središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća oskudni su, a njome su vladali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko Kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u De Administrando Imperio kao zemljica koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.[2][3] Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je ban Borić.[4]
Gradovi uredi
Najveći gradovi u regiji Bosne su:
Galerija uredi
-
-
-
-
Banja Luka - Pogled na rijeku Vrbas i tvrđavu Kastel.
-
Pogled na Vlašić
Izvori uredi
- ↑ Tringham, Ruth. 13. studenoga 2014. Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C. (engleski). Routledge. ISBN 9781317599463
- ↑ Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13
- ↑ Mrgić-Radojčić 2004, str. 52–53. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFMrgić-Radojčić2004 (pomoć)
- ↑ Ivan Mužić. Prosinac 2010. Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska. Starohrvatska prosvjeta. Museum of Croatian Archaeological Monuments. Split, Croatia. III (37): 270. ISSN 0351-4536. Pristupljeno 12. rujna 2012..
Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)
