Bosna
Ovo je glavno značenje pojma Bosna. Za druga značenja pogledajte Bosna (razdvojba).Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.
Površina Bosne (granice s Hercegovinom nisu strogo određene) je oko 40.000 km2, što čini oko 80% površine BiH.
PovijestUredi
Podrobniji članak o temi: Povijest Bosne i Hercegovine
Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni neolitskim zemljoradnicima koji su pripadali kakanjskoj kulturi, koja je bila lokalna inačica Starčevačke kulture, s nekim elementima Danilske kulture,[1] dok će nju naslijediti butmirska u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi indoevropljani smatraju se pripadnici vučedolske kulture.
U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene srednjobosanskom kulturom željeznog doba koja je postojala zajedno sa glasinačkom. Kasnije ilirsko pleme Dezitijati postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u De Administrando Imperio kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.[2][3] Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je ban Borić.[4]
GradoviUredi
Najveći gradovi u regiji Bosne su:
- Sarajevo - 275.524
- Banja Luka - 185.000
- Tuzla - 110.979
- Zenica - 110.663
- Bijeljina - 107.715
- Prijedor - 89.397
- Bihać - 72.000
- Livno - 31.785
- Tomislavgrad - 31.592
GalerijaUredi
Panorama Tomislavgrada
Banja Luka - Pogled na rijeku Vrbas i tvrđavu Kastel.
Pogled na Vlašić
IzvoriUredi
- ↑ Tringham, Ruth (13. studenoga 2014.). Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C. (engl.). Routledge ISBN 9781317599463
- ↑ Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13
- ↑ Mrgić-Radojčić 2004, str. 52–53.
- ↑ Ivan Mužić (prosinca 2010). "Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska". Starohrvatska prosvjeta. Museum of Croatian Archaeological Monuments. III Pristupljeno 12. rujna 2012.
