Bosna

Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.

Približne granice Bosne i Hercegovine

Površina Bosne (granice s Hercegovinom nisu strogo određene) je oko 40.000 km², što čini oko 80% površine BiH.

PovijestUredi

Podrobniji članak o temi: Povijest Bosne i Hercegovine

Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni neolitskim zemljoradnicima koji su pripadali kakanjskoj kulturi, koja je bila lokalna inačica Starčevačke kulture, s nekim elementima Danilske kulture,^[1] dok će nju naslijediti butmirska u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi indoeuropljani smatraju se pripadnici vučedolske kulture.

U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene srednjobosanskom kulturom željeznog doba koja je postojala zajedno sa glasinačkom. Kasnije ilirsko pleme Dezitijati postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u De Administrando Imperio kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.^[2]^[3] Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je ban Borić.^[4]

GradoviUredi

Najveći gradovi u regiji Bosne su:

Sarajevo - 275.524
Banja Luka - 185.000
Tuzla - 110.979
Zenica - 110.663
Bijeljina - 107.715
Prijedor - 89.397
Bihać - 72.000
Livno - 31.785

GalerijaUredi

Livno
Dvorac Gradačac
Sarajevo - Katedrala Srca Isusova
Banja Luka - Pogled na rijeku Vrbas i tvrđavu Kastel.
Pogled na Vlašić

IzvoriUredi

↑ Tringham, Ruth. 13. studenoga 2014. Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C. (engleski). Routledge. ISBN 9781317599463
↑ Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13
↑ Mrgić-Radojčić 2004, str. 52–53. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor sa oznakom: CITEREFMrgić-Radojčić2004 (pomoć)
↑ Ivan Mužić. Prosinac 2010. Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska. Starohrvatska prosvjeta. Museum of Croatian Archaeological Monuments. Split, Croatia. III (37): 270. ISSN 0351-4536. Pristupljeno 12. rujna 2012.. Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)

Vanjske povezniceUredi

Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Bosna

[1] Tringham, Ruth. 13. studenoga 2014. Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C. (engleski). Routledge. ISBN 9781317599463

[2] Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13

[FOOTNOTEMrgić-Radojčić200452–53-3] Mrgić-Radojčić 2004, str. 52–53. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor sa oznakom: CITEREFMrgić-Radojčić2004 (pomoć)

[4] Ivan Mužić. Prosinac 2010. Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska. Starohrvatska prosvjeta. Museum of Croatian Archaeological Monuments. Split, Croatia. III (37): 270. ISSN 0351-4536. Pristupljeno 12. rujna 2012.. Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)

[1]

[2]

[3]

[4]