Botinec
Botinec je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na najjužnijem dijelu grada i prigradsko naselje u sastavu grada Zagreba koje pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad. Gradsko područje je od prigradskog područja udaljeno oko 2. km. Nalazi se južno od Remetinca, jugozapadno od Svete Klare i istočno od Blata, a na jugu dopire do gradske obilaznice. Zapadnim obodom naselja prolazi Brezovička cesta, koja prema jugu vodi do Brezovice, a na istočnoj strani nalazi se ruralno naselje, tzv. "Stari Botinec", s 49 kuća.
  Botinec | |
| Županija |  Grad Zagreb
|
| Općina/Grad | Grad Zagreb |
| Površina | 0,35 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°45′17″N 15°56′08″E / 45.7546°N 15.9356°EKoordinate: 45°45′17″N 15°56′08″E / 45.7546°N 15.9356°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 22 |
| - Gustoća | 62,85 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 7 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 9 [1] |
| Pošta | 10020 Zagreb-Novi Zagreb |
| Pozivni broj | +385 01 |
| Autooznaka | ZG |
 Botinec | |
Dan Botinca obilježava se 25. lipnja.
PovijestUredi
Naselje je dobilo ime po grofovskoj obitelji Boti. U Botincu je 1848. bio utaboren Josip Jelačić u trenutku kad je proglašen banom, te je odande krenuo u Zagreb na bansku instalaciju. Botinec se ranije nazivao i Botinec Stupnički ili Stupnički Botinec.Glavnina današnjeg naselja (osim "Starog Botinca"), nastala je nakon velike poplave koja je u listopadu 1964. pogodila Zagreb. Nakon poplave su u Botincu i Retkovcu sagrađena naselja montažnih kuća-prizemnica u koje su preseljeni stanovnici čije su kuće stradale u poplavi. Većina je stanovnika tada, nakon privremenog boravka na Velesajmu, u Botinec došla iz naselja Rudeš. Montažne kuće u Botincu bile su zamišljene kao privremeno rješenje, a preseljenim je stanovnicima obećano da će za nekoliko godina dobiti stanove, no to obećanje nije nikada ostvareno. Trideset botinečkih ulica nosi nazive prema djelima i likovima iz hrvatske književnosti, za što je zaslužan profesor hrvatskog jezika Blago Vranković, koji je 90-ih godina bio član komisije za preimenovanje ulica.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 22 stanovnika[2] te 7 obiteljskih kućanstava.[3]
Prema popisu stanovištva 2011. godine u Botincu je bilo 4.413 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][1]
- Napomena: Do 1900. i od 1991. nadalje iskazivano pod imenom Botinec, a od 1910. do 1981. pod imenom Botinec Stupnički. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Zagreb. Za taj dio sadrži podatke od 1857. do 1981.
Ustanove i udrugeUredi
- U Botincu se nalazi katolička crkva Sv. Stjepana.
- Od 1947. na području Botinca djeluje BC Institut za proizvodnju i oplemenjivanje bilja (od imena Botinec dolazi oznaka BC).
- Osnovna škola braće Radić, utemeljena je 1966. godine.
- Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata osnovan je 2005. i ima oko 70 članova.
- Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1972.
- U Botincu djeluje nogometni klub "Botinec", koji je osnovan 1979 (od 1979. do 1983. zvao se NK "Vatrogasac"), a natječe se u 3. zagrebačkoj nogometnoj ligi.
- U Botincu je 1991. osnovan košarkaški klub "Botinec", kasnije "Hiron-Botinec", koji je bio prilično uspješan, a kasnije je preimenovan u KK "Cedevita", te se preselio u dvoranu "Sutinska vrela".
- Mjesna samouprava Botinec - korisnici prostora MS Botinec su: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna stranka (HNS), Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata Botinec, Matica umirovljenika, Odred izviđača „Bota“, Socijaldemokratska partija (SDP), Udruga Roma Hrvatske „Romski san“ i Zavičajni klub „Zvonimirovac – Adolfovac“.
- Judo klub Braća Radić
- Tae kwon do klub Lokomotiva