Botinec (samostalno naselje)
 Ovo je glavno značenje pojma Botinec (samostalno naselje). Za druga značenja, pogledajte Botinec (zagrebački kvart). |
Botinec je naseljeno mjesto u sastavu Grada Zagreba koje se nalazi na najjužnijem dijelu grada i pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad. Nalazi se južno od Remetinca, jugozapadno od Svete Klare i istočno od Blata, a na jugu dopire do gradske obilaznice. Zapadnim obodom naselja prolazi Brezovička cesta, koja prema jugu vodi do Brezovice. Botinec je kao samostalno naselje nekad bio veći, no 1991. godine jedan njegov dio pripojen je naselju Zagreb, pa tako sada postoje dva Botinca, jedan kao samostalno naselje, a drugi kao kvart u sastavu naselja Zagreb.
  Botinec | |
| Županija |  Grad Zagreb
|
| Općina/Grad | Grad Zagreb |
| Površina | 0,35 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°45′17″N 15°56′08″E / 45.7546°N 15.9356°EKoordinate: 45°45′17″N 15°56′08″E / 45.7546°N 15.9356°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 22 |
| - Gustoća | 62,85 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 7 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 9 [1] |
| Pošta | 10020 Zagreb-Novi Zagreb |
| Pozivni broj | +385 01 |
| Autooznaka | ZG |
 Botinec | |
Dan Botinca obilježava se 25. lipnja.
PovijestUredi
Naselje je dobilo ime po grofovskoj obitelji Boti. U Botincu je 1848. bio utaboren Josip Jelačić u trenutku kad je proglašen banom, te je odande krenuo u Zagreb na bansku instalaciju. Botinec se ranije nazivao i Botinec Stupnički ili Stupnički Botinec.Glavnina današnjeg naselja (osim "Starog Botinca"), nastala je nakon velike poplave koja je u listopadu 1964. pogodila Zagreb. Nakon poplave su u Botincu i Retkovcu sagrađena naselja montažnih kuća-prizemnica u koje su preseljeni stanovnici čije su kuće stradale u poplavi. Većina je stanovnika tada, nakon privremenog boravka na Velesajmu, u Botinec došla iz naselja Rudeš. Montažne kuće u Botincu bile su zamišljene kao privremeno rješenje, a preseljenim je stanovnicima obećano da će za nekoliko godina dobiti stanove, no to obećanje nije nikada ostvareno. Trideset botinečkih ulica nosi nazive prema djelima i likovima iz hrvatske književnosti, za što je zaslužan profesor hrvatskog jezika Blago Vranković, koji je 90-ih godina bio član komisije za preimenovanje ulica.
Godine 1991., veći dio Botinca pripaja se naselju Zagreb, te postaje njegovim kvartom. Samostalno naselje Botinec tako gubi većinu svojeg teritorija, a samim time i većinu stanovništva.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 22 stanovnika[2] te 7 obiteljskih kućanstava.[3]
Prema popisu stanovištva 2011. godine u Botincu je bilo 9 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][1]
- Napomena: Do 1900. i od 1991. nadalje iskazivano pod imenom Botinec, a od 1910. do 1981. pod imenom Botinec Stupnički. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Zagreb. Za taj dio sadrži podatke od 1857. do 1981.
Ustanove i udrugeUredi
- U Botincu se nalazi katolička crkva Sv. Stjepana.
- Od 1947. na području Botinca djeluje BC Institut za proizvodnju i oplemenjivanje bilja (od imena Botinec dolazi oznaka BC).
- Osnovna škola braće Radić, utemeljena je 1966. godine.
- Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata osnovan je 2005. i ima oko 70 članova.
- Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1972.
- U Botincu djeluje nogometni klub "Botinec", koji je osnovan 1979 (od 1979. do 1983. zvao se NK "Vatrogasac"), a natječe se u 3. zagrebačkoj nogometnoj ligi.
- U Botincu je 1991. osnovan košarkaški klub "Botinec", kasnije "Hiron-Botinec", koji je bio prilično uspješan, a kasnije je preimenovan u KK "Cedevita", te se preselio u dvoranu "Sutinska vrela".
- Mjesna samouprava Botinec - korisnici prostora MS Botinec su: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna stranka (HNS), Klub dragovoljaca i veterana domovinskog rata Botinec, Matica umirovljenika, Odred izviđača „Bota“, Socijaldemokratska partija (SDP), Udruga Roma Hrvatske „Romski san“ i Zavičajni klub „Zvonimirovac – Adolfovac“.
- Judo klub Braća Radić
- Tae kwon do klub Lokomotiva