Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Jednom svojom uvalom prema jugu Bjelajsko polje prilazi do ispod same Osječenice. Na obodu te uvale je selo Cimeše, poljskog tipa sa kućama blizu jedna drugoj. Dio sela prema Bjelajskom polju naziva se Konjski brijeg. Na jug, do Osječenice, uzdiže se plećinasta uzvisina Raušovica. Do istoka ih zatvaraju brijegovi: Magarevac, Cimeše, Grabik. Cimeše nema svojih izvora, ali je blizu voda u Bjelaju, odakle selo vodovodom dobiva vodu. Zemljište je vrlo rodno u odnosu na ostali dio Bjelajskog polja.[1]

PovijestUredi

Iznad cimeških kuća nalazi se arheološki lokalitet Crkvina. Tu je otkopan temelj crkve u obliku krsta a okolo se nalazi nekoliko gromila (pogrebnih humki). Prekopano ih je 18. U tri su nađene dječije kosti, u ostalim nakiti od bronze i jedna ukosnica od pozlaćenog srebra kao i željezni "rimski" ključ.[2] Čitav lokalitet je višeslojan, u rasponu od 4-og do druge polovine 6-og vijeka. Podobnija ispitivanja pri Zemaljskom muzeju u Sarajevu su utvrdila da je ukosnica iz perioda kada su ovim krajevima vladali Istočni Goti pošto su predhodno srušili rimsku imperiju.[3]

Dvadeset godina poslije rata 92-95 Cimeše djeluju sumorno. Od nekad uređenog sela, sa kućama jedna pored druge, ostale su ruševine. Tek svaka peta kuća je obnovljena i u njoj živi jedno ili dvoje stanovnika.

StanovništvoUredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:

IzvoriUredi

  1. BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović, Beogradu 1925.
  2. Starine iz okoline Bosanskog Petrovca. -Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902
  3. KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -Alojz Benac, Đ. Basler i dr...

Unutarnje povezniceUredi

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Cimeše koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.