Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici u Bosni i Hercegovini, trenutačno u sastavu Zvorničko-tuzlanske eparhije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 4. rujna 2013. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se crkva s ikonostasom proglasi za nacionalni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg
Lokacija Gračanica,
Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 1921. godine
Godina završetka 1926. godine
Religija pravoslavlje

Povijest uredi

Gradnja crkve započeta je 1921. a završena je 1926. godine. Parohijska Crkva Vaznesenja Gospodnjeg osvećena je 1925. godine. Na prostoru gornjeg dijela naselja Srpska Varoš u Gračanici, nalazila se pravoslavna crkva manjih dimenzija, koja je zbog svoje dotrajalosti srušena. Članovi Crkvenog odbora (među kojima su Hadžistević, Ivanišević, Blagojević) počeli su zagovarati izgradnju nove pravoslavne crkve u Gračanici. Pravoslavna crkvena općina je uputila zahtjev Gradskoj upravi Gračanice da joj dodijeli novi lokalitet za gradnju crkve i to u središtu grada, s obrazloženjem da namjerava graditi veći objekt, s tri kupole. Gradnja crkve započeta je 1921. a završena je 1926. godine. Parohijski hram Vaznesenja Gospodnjeg osvećen je 1925. godine. Osvećenje je izvršio episkop šabački Mihajlo.

Živopis Crkve izveden je u periodu od 1986. do 1989. godine. Crkvu je živopisao akademski slikar slikar Dimitrij Ridžiski, iako bez teološke naobrazbe poštovao je tematski program živopisa, ali i ikonografske kanone uopće. Prostor zida bez zidnih slika prekriven je šablonskim ukrasima (uglavnom prepleti i križevi). Zidne slike su od ostatka zida odvojene iluzijom okvira.[1]

Izvori uredi

  1. a b Hram Vaznesenja Gospodnjeg (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 9. veljače 2017. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

Vanjske poveznice uredi