Crni Plat, naselje kod Tivta. Izvorištem je razvoja današnjega urbaniziranog Tivta.[1]

Crni Plat
Država Crna Gora
RegijaBoka kotorska
Općina/gradTivat
Najbliži veći gradTivat

Koordinate42°26′13″N 18°42′44″E / 42.43688°N 18.71222°E / 42.43688; 18.71222

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj+382 32
AutooznakaTV
Crni Plat na zemljovidu Crne Gore
Crni Plat
Crni Plat
Crni Plat na zemljovidu Crne Gore

Zemljopis

uredi

Nalazi se na gornjim kosinama Vrmca, iznad prostrane tivatske ravnice pri moru, od Gornje Lastve ka jugoistoku.[1]

Zove se po gustoj tamnoj šumi četinara između dvije brdske kosine, iznad mjesnog groblja i crkvice sv. Šimuna, zatim po gustoj šumi kestena (kostanja) na lokalitetu Kostanjica, čiji naziv traje još iz srednjega vijeka, te po gustoj šumi maslina i dubova (hrastova)u samome selu, na njegovim kosinama.[1]

Povijest

uredi

Nastalo je u ranom srednjem vijeku oko prastare crkve sv. Srđa čija ruševina i danas postoji. Epigrafski se natpis na ukrasnoj ploči te crkve mogao datirati u polovicu IX. stoljeća: Ja Albelinus, đakon, sin Bergolina i braća moja, izgradili smo ovo sveto mjesto u čast Sv. Srđa, Sv. Nikole i Sv. Dimitrija. Dotad je primorski pojas bujne vegetacije, od Plavde (Plada) do Pina (Pinus, Pin) bio nenaseljen. U arhivskim se spisima naziv naselja Crni Plat (Zerniplat, homines de Zerniplat) javlja sve do konca 18. stoljeća. Nastanjivali su ga stočari i poljodjelci. Stanovništvo je kao i u drugim naseljima ovog dijela priobalja variralo od ilirskog i romanskog a prevagnuli su Slaveni.[1]

Prvobitni Crni Plat bio je po gornjem pojasu, visoko na Vrmcu, na polukružnoj crti od Gornje Lastve ka Bogdašićima. U kasnijoj fazi srednjega vijeka stanovnici stočarskih naselja niže na kosinama Vrmca formiraju su četiri sela Crnog Plata: Đurđevo brdo, Točilo, Češljar i nešto bliži obali Donji kantun. Novija naselja su Gornje Seljanovo, Kava, Tripovići, Učuri i dr., nazvana prema prezimenima obitelji koji su ih naselila. Prve nastambe bile su kolibe i potleušice. Od 14. stoljeća nastambe su kućice u suhomeđi pokrivene kamenim pločama. Gospodarska djelatnost bila je obrada zemlje po okućnici, maslinarstvo, sječa drva i držanje stoke za svoje potrebe. Prema tužbi kotorskom sudu 27. srpnja 1444. kojom su mještani tužili kotorskog plemića koji im je zabranio napasati stoku i sjeći drva na brijegu koji je kupio od Bogdašića, vide se starinska prava i otkad datiraju. Pred sudom su tužitelji izjavili da su na toj zemlji uvijek napasali i napajali stoku, sjekli drva te nijedan gospodar Bogdašića niti metropolita nije zabranjivao, sve otkako je Crni Plat naseljen u doba cara Stefana, odnosno cijelih trista godina. Sud je izrekao presudu u korist tužitelja 5. studenoga 1445. godine.[1]

U Crnom Platu, od Popove glave u pravcu sjeverozapada je mjesno groblje i srednjovjekovna crkvica sv. Šimuna koja je nedavno sanirana. Crkva je do 1734. bila župna, a od te godine je grobljanska kapela. Tivatskim starosjedilačkim obiteljima sv. Šimun se slavi krsno ime. Kao blagdan se Šimundan obilježava u kućama Andrića, Goluba, Krstovića, Vuksanovića, Marića, Škanata, Belana, Staničića, Ercega, Tripovića, Sindika, Rajčevića i dr. Uz te dvije crkve, sv. Srđa i sv. Šimuna je i crkva sv. Ane, spomenute kao sv. Veneranda.[1]

Izvori

uredi
  1. a b c d e f Radio TivatArhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2021. (Wayback Machine) Crni Plat - I dio. Anita Mažibradić „Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara“, Donja Lastva 2015. 7. listopada 2015. (pristupljeno 13. studenoga 2019.)