Crnogorski govori
Crnogorski govori su ijekavski/jekavski štokavski govori u Crnoj Gori, tj. u crnogorskom jeziku.[1]
Naglasni sustavi
urediCrnogorski govori poznaju dvočlani, tročlani i četvoročlani naglasni sustav:
- dvonaglasni sustav zastupljen je u većini crnogorskih govora;
- tročlačlani naglasni sustav zastupljen je u Lepetanima, Ozrinićima (sa selom Broćanc) i Gusinju;
- četvoročlani naglasni sustav zastupljen je u sjeverozapadnim crnogorskim govorima, Bjelopavlićima, Donjim Pješivcima, Vasojevićima i crnogorskome dijelu Sandžaka.[1]
Kriteriji za podjelu crnogorskih govora
urediKriteriji koji su nekoć u serbokroatistici rabljeni za podjelu crnogorskih govora - a to su: a.) zamjena jata i b.) akcentuacija) - nisu potvrdili znanstvenu utemeljenost podjele crnogorskih govora na dva odijeljena dijalekta (istočno-hercegovački ili mlađi ijekavski [hrv-eas] dijalekt na zapadu i sjeverozapadu i zetsko-južnosandžački ili staroijekavski [srp-zet] u ostalim dijelovima Crne Gore).
Osim iznimno, crnogorski govori su (i)jekavski. Također, akcentuacija nije potvrdila prevelike naglasne neujednačenosti crnogorskih govora.
Podjela crnogorskih govora
urediU crnogorskim govorima kao cjelini su tri govorne skupine:
- jugoistočna,[2]
- sjeverozapadna i
- skupina govora crnogorskoga dijela Sandžaka.
Broj specifičnosti tri navedene govorne skupine u ogromnom je zaostatku u odnosu na broj njihovih zajedničkih jezičkih crta. Otuda, navedene podjele crnogorskih govora ne treba tumačiti da su oni zasebni dijalekti - jer za takav status ne posjeduju dovoljan broj zasebnih, ni makro, ni mikro, specifičnosti.[1]
Izvori i bilješke
uredi- ↑ a b c Fakultet za crnogorski jezik i književnost, "Crnogorski govori"
- ↑ U okviru jugoistočne skupine govorne specifičnosti pojedinih crnogorskih plemena nešto su izrazitije, pa se može govoriti o pet govornih grana: 1.) podlovćenska govorna grana (teritorija četiri stare nahije i Crnogorsko primorje od Perasta do Bara; 2.) barsko-mrkojevićka govorna grana; 3.) kučko-pipersko-bratonožićka govorna grana; 4.) zetsko-podgorička govorna grana (kojoj pripadaju i Tuzi s okolicom, te govor crnogorske dijaspore u Vraki i Skadru); 5.) donjopješivačko-bjelopavlićko-vasojevićka govorna grana. No, svakako, broj specifičnosti navedenih govornih grana jugoistočne skupine govora nesrazmjerno je manji od broja njihovih zajedničkih crta.