David Cronenberg

David Cronenberg
	Cronenberg 2012.
Rodno ime	David Paul Cronenberg
Rođenje	15. ožujka 1943. ; Toronto, Ontario, Kanada
Zanimanje	redatelj, scenarist, producent, glumac
Godine rada	1966. -
WWW	IMDb;
Ostale nagrade
	Filmski festival u Cannesu; Nagrada žirija ; 1996. Sudar; Nagrada za životno djelo ; 2006. ; Berlinski filmski festival; Nagrada za istaknuto umjetničko ostvarenje ; 1999. eXistenZ
	portal o životopisima ‧ portal o filmu

David Paul Cronenberg (Toronto, Ontario, 15. ožujka 1943.) kanadski je filmski redatelj, scenarist, glumac i producent. Jedan je od glavnih začetnika žanra tjelesnog horora (eng. body horror), žanra koji istražuje ljudske strahove od tjelesnih transformacija i infekcija. U svojim filmovima obično psihološki aspekt povezuje s fizičkim. Prvu polovica karijere obilježili su mu horori i znanstvena fantastika, dok je u drugoj fazi svoj rad proširio izvan tih žanrova. Slovi za najprovokativnijeg narativnog redatelja engleskog govornog područja.^[1]

Životopis

Rani život

David Cronenberg rođen je u Torontu, gdje i danas živi. Sin je pijanistice Esther Sumberg i književnika i urednika Miltona Cronenberga.^[2] Počeo je pisati još kao dijete. Gorljiv interes za znanost doveo ga je do studija prirodnih znanosti na Sveučilištu u Torontu, ali se tijekom prve godine prebacio na engleski jezik i književnost. Fasciniran filmom Winter Kept Us Warm (1966.), kolege studenta Davida Sectera, razvija interes za film i radi dva 16 mm filma (Transfer i From the Drain). Nakon što je godinu dana putovao Europom, vraća se u Kanadu 1967. i diplomira kao jedan od najboljih u generaciji.^[3]

Karijera

U svojim prvim dugometražnim filmovima Stereo (1969.) i Zločini budućnosti (1970.) obrađuje omiljene teme: seksualnost, eksperimenti nad ljudskim tijelima, medicina i psihoanaliza.

Ranih 70-ih 20. stoljeća producirao je brojne televizijske filmove. Vratio se režiranju s filmom Trnci (1975.). Ovaj film i sljedeća dva, Bjesnoća (1977.) i Mladunci (1979.) mješavina su horora i znanstvene fantastike i donose Cronenbergu status kultnog redatelja. 1981. godine ostvaruje prvi veliki komercijalni uspjeh s filmom Skeneri. Dvije godine kasnije režira Videodrom (1983.), film o moći medija s Jamesom Woodsom u naslovnoj u ulozi. Usporedo s Videodromom radi na ekranizaciji istoimenog romana Stephena Kinga Zona Smrti (1983.) s Christopherom Walkenom. Međunarodno priznanje dobit će filmom Muha (1986.), obradom istoimenog filma Kurta Neumanna iz 1958.

U svojim kasnijim filmovima napušta žanr horora i znanstvene fantastike, a da pritom zadržava vlastiti stil. Smrtonosni blizanci (1988.) bavi se odnosom između dva brata koja glumi Jeremy Irons. Cronenberg navodi Williama S. Burroughsa i Vladimira Nabokova kao osobne utjecaje.^[4] Godine 1991. ekranizirao je slavni Burroughsov roman Goli ručak koji je smatran neprilagodljivim filmskom mediju.

1996., David Cronenberg obrađuje drugog kultnog pisca, J. G. Ballarda, i režira Sudar, film o seksualnoj fascinaciji prometnim nesrećama. Film je dobio posebnu nagradu žirija na Filmskom festival u Cannesu. Fasciniran odnosom čovjeka i tehnologije, 1999. radi eXistenZ s Judom Lawom, u kojem istražuje granice između stvarnog svijeta i virtualne stvarnosti. U Pauku (2003.) bavi se umom shizofreničara kojeg glumi Ralph Fiennes.

Povijest nasilja (2005.) adaptacija je istoimenog stripa s Viggom Mortensenom u glavnoj ulozi. Ruska obećanja (2007.) je film o ruskoj mafiji u Londonu te je prvi Cronenbergov projekt u cijelosti napravljen izvan Kanade. Opasna metoda (2011.) filmska je verzija predstave The Talking Cure Christophera Hamptona, a govori o suparništvu između psihoanalitičara Carla Gustava Junga i Sigmunda Freuda.^[5]^[6]

Njegov film Cosmopolis (2012.) konkurirao je za Zlatnu palmu na Filmskom festival u Cannesu.^[7]^[8]

Filmografija

Redatelj

Stereo (1969.)
Zločini budućnosti (1970.)
Trnci (1975.)
Bjesnoća (1977.)
Fast Company (1979.)
Mladunci (1979.)
Skeneri (1981.)
Videodrom (1983.)
Zona smrti (1983.)
Muha (1986.)
Smrtonosni blizanci (1988.)
Goli ručak (1991.)
M. Butterfly (1993.)
Sudar (1996.)
eXistenZ (1999.)
Pauk (2002.)
Povijest nasilja (2005.)
Ruska obećanja (2007.)
Opasna metoda (2011.)
Cosmopolis (2012.)
Karta do zvijezda (2014.)
Zločini budućnosti (2022.)

Glumac

Besana noć (1985.)
Muha (1986., cameo)
Noćna vrsta (1990.)
Žena za koju se umire (1995., cameo)
Blood and Donuts (1995.)
The Stupids (1996., cameo)
Ekstremne mjere (1996., cameo)
Last Night (1998.)
Ubojica sudnjeg dana (1999.)
Petak 13: Jason X (2002.)
Alias (TV) (2003.)
Barneyeva verzija (2010., cameo)

Izvori

↑ J. Hoberman. 17. svibnja 2005. Historical Oversight. The Village Voice. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 18. svibnja 2011.
↑ David Cronenberg Biography (1943–). Filmreference.com. Pristupljeno 19. svibnja 2011.
↑ New York Times (8. siječnja 2012.). David Cronenberg: Full Biography. From All Movie Guide. Preuzeto 1.srpnja 2012.
↑ Browning, Mark (2007) David Cronenberg: author or film-maker?. Intellect Books. ISBN 1-84150-173-5, ISBN 978-1-84150-173-4
↑ Viggo Mortensen Replaces Christoph Waltz As Sigmund Freud In David Cronenberg's 'The Talking Cure'. The Playlist. 9. ožujka 2010. Pristupljeno 18. svibnja 2011.
↑ Keira Knightley Takes The Talking Cure. Empire. 23. prosinca 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 7. kolovoza 2012.
↑ 2012 Official Selection. Cannes. Pristupljeno 19. travnja 2012.
↑ Cannes Film Festival 2012 line-up announced. timeout. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2012. Pristupljeno 19. travnja 2012.

Literatura

Red Cars. Volumina Artbooks. Bologna: Associazione culturale Volumina. 2005 ISBN 978-88-901996-8-4
David Cronenberg: Interviews with Serge Grunberg. Plexus Publishing. 2005. ISBN 0-85965-376-5.
David Cronenberg: Collected Screenplays 1: Stereo, Crimes of the Future, Shivers, Rabid. 2002. Faber and Faber. ISBN 0-571-21017-1.
eXistenZ: A Graphic Novel. Key Porter Books. 1999. ISBN 1-55263-027-7.
Crash. Faber and Faber. 1997. ISBN 0-571-19127-4.
Cronenberg on Cronenberg. David Rodley (ed.) Faber and Faber. 1997. ISBN 0-571-19137-1.

Vanjske poveznice

David Cronenberg u internetskoj bazi filmova IMDb-u (engl.)
David Cronenberg na Filmski leksikon
David Cronenberg na Filmski.net
David Cronenberg na Rotten Tomatoes

[1] J. Hoberman. 17. svibnja 2005. Historical Oversight. The Village Voice. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 18. svibnja 2011.

[filmr-2] David Cronenberg Biography (1943–). Filmreference.com. Pristupljeno 19. svibnja 2011.

[fullbio-3] New York Times (8. siječnja 2012.). David Cronenberg: Full Biography. From All Movie Guide. Preuzeto 1.srpnja 2012.

[4] Browning, Mark (2007) David Cronenberg: author or film-maker?. Intellect Books. ISBN 1-84150-173-5, ISBN 978-1-84150-173-4

[5] Viggo Mortensen Replaces Christoph Waltz As Sigmund Freud In David Cronenberg's 'The Talking Cure'. The Playlist. 9. ožujka 2010. Pristupljeno 18. svibnja 2011.

[6] Keira Knightley Takes The Talking Cure. Empire. 23. prosinca 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 7. kolovoza 2012.

[Official_Selection-7] 2012 Official Selection. Cannes. Pristupljeno 19. travnja 2012.

[timeout-8] Cannes Film Festival 2012 line-up announced. timeout. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2012. Pristupljeno 19. travnja 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]