Divlja patka
Ovo je glavno značenje pojma Divlja patka. Za djelo Henrika Ibsena pogledajte Divlja patka (drama).
Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije. Vjerojatno najbolje poznata od svih pataka, pomogla je u uzgajanju brojnih domesticiranih pataka.
| Divlja patka | |
|---|---|
_in_Locarno.jpg) mužjak divlje patke | |
 ženka | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Anseriformes |
| Porodica: | Anatidae |
| Rod: | Anas |
| Vrsta: | A. platyrhynchos |
| Dvojno ime | |
| Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
,_duckling.jpg)
Izgled i ponašanje
urediMužjak divlje patke na glavi i vratu ima tamnozeleno perje metalnog sjaja s bijelim prstenom na dnu. Prsa su mu smeđe boje, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Kratko repno perje je bijelo. Dva srednja repna pera zavinuta su u kovrčice. Kljun je žut i sa strane nazubljen.
Ženka je pokrivena neuglednim svijetlosmeđim i tamnosmeđim perjem koje ima zaštitnu ulogu. Narančaste kratke noge među prstima imaju široke plivaće kožice.
Vrlo brzo leti i dobro pliva. Naraste do 58 centimetara u duljinu. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka i jezera, bara i močvara, a zimi je uz obrasle obale ušća rijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodene kukce, žabe i ribe.
Razmnožavanje
urediNa tlu uz vodu gradi gnijezdo u zaklonu, često u području stabla ili u duplji. Ženka snese do 13 svijetlozelenkastih jaja na kojima sjedi 27 do 28 dana i kasnije se brine za male potrkušce. Živi u čitavoj Europi, a samo najsjevernija područja zimi napušta i seli u susjedna južnija. Česta je ptica, lovi se i umjetno uzgaja.
Vanjske poveznice
urediOstali projekti
uredi | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Divlja patka |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Anas platyrhynchos |