Otvori glavni izbornik
Strukturna formula dopamina.

Dopamin (3,4-dihidroksifenetilamin, C8H11NO2) je prirodni monoamin koji igra brojne uloge u organizmu, a koristi se i kao lijek. Jedan je od glavnih neurotransmitera u mozgu. S obzirom na svoju strukturu pripada skupini katekolamina i fenetilamina. Kemijski je vrlo sličan adrenalinu, ali se od njega razlikuje jer ima jednu hidroksilnu skupinu manje i umjesto sekundarne amino skupine ima primarnu amino supinu.

Sadržaj

Biosinteza i razgradnjaUredi

Dopamin se u organizmu sintetizira iz aminokiseline tirozin.

Biološka funkcijaUredi

Uloga u patogenezi različitih bolesti i poremećajaUredi

Parkinsonova bolestUredi

DepresijaUredi

Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)Uredi

Psihotični poremećajiUredi

Ovisnost o lijekovima, drogama i dr.Uredi

Dopaminergički receptoriUredi

  • D1
  • D2
  • D3

Lijekovi koji djeluju na dopaminergički sustav (dopaminergici)Uredi


Dopamin kao lijekUredi

DjelovanjeUredi

Ako se dopamin primijeni intravenski, on djeluje kao vrlo moćan srčani stimulator, lijek vrlo pogodan za liječenje šoka.
Dopamin se veže prvenstveno na β1-adrenergičke receptore te u manjoj mjeri na α-adrenergičke receptore. Zbog takve selektivnosti dopamin je puno prikladniji za ulogu srčanog stimulatora od adrenalina. Intravenska injekcija dopamina osigurava porast srčane frekvencije i minutnog volumena povećanjem kontraktilnosti (pozitivno inotropno djelovanje), poboljšanje protoka krvi u srcu, mozgu, probavnom sustavu i bubrezima s povećanjem lučenja mokraće i eliminacije natrija i kalija stimulacijom specifičnih dopaminergičkih receptora. U manjim dozama (1,5-3,5 µg/kg/min) pojačava se protok krvi na periferiji organizma, a u visokim dozama (preko 10 µg/kg/min) protok krvi na periferiji se smanjuje.

PrimjenaUredi

Intravenske injekcije dopamina primjenjuju se u mnogim stanjima šoka, nakon zatajivanja srca, infarkta miokarda (kardiogeni šok), operacija (postoperativni šok), gubitka tekućine (hipovolemijski šok, samo nakon nadoknade tekućine), teških infekcija (septički šok), reakcija preosjetljivosti (anafilaktički šok), naglog pada krvnog tlaka (teška hipotenzija), prijeteći šok te prijetećeg zatajivanja bubrega.
Smrt dopaminergičkih neurona ili općenito njegov manjak uzrokuje Parkinsonovu bolest. Zato se njime liječi Parkinsonova bolest.

Dopamin se ne smije primjenjivati kod hipertireoze, tumora srži nadbubrežne žlijezde, nekih oblika glaukoma (glaukom s uskim uglom), povećane prostate (adenom prostate) sa stvaranjem rezidualnog urina, tahiaritmija i ventrikulskih fibrilacija.

NuspojaveUredi

Najozbiljnija nuspojava primjene dopamina jest rizik razvoja aritmija (sinus tahikardija, supraventrikulske i ventrikulske ektopije) i nepoželjni porast tlaka u lijevom ventrikulu na kraju dijastole. Infuzija dopamina može uzrokovati nekrozu kože zbog redistribucije cirkulacije krvi u područje probavnih organa na štetu kože i mišića.

IzvoriUredi


Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio je preuzet s nekoć aktivnih danas ugaslih internetskih stranica Farmakologija.com. Vidi Dozvola Farmakologija.com.