Amfetamini (Alfa-metil-fenetilamini) su skupina lijekova vrlo sličnih farmakoloških svojstava, u koju spadaju i "ulične droge".
Kao što i naziv sugerira, amfetamini su alfa-metilni derivati β-fenetilamina, prirodnog monoamina koji u središnjem živčanom sustavu ima funkciju neuromodulatora i u manjoj mjeri neurotransmitora (pripada tzv. aminima u tragovima).

Opća struktura derivata fenetilamina.
Svi amfetamini u α položaju (Rα) sadrži CH3- skupinu.
Supstituirani amfetamini (npr. efedrin, metamfetamin, MDMA) sadrže dodatne supstituente.

Kemija uredi

U amfetamine ubrajamo:[1]

Predstavnici uredi

Djelovanje uredi

Amfetamini djeluju kao psihomotorički stimulansi - povećavaju razinu energije te umanjuju umor, poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju, a pri višim dozama uzrokuju euforiju.

Svoj stimulativni učinak ostvaruju tako da pojačavaju izlučivanje monoamina (dopamina, noradrenalina, serotonina) iz presinaptičkog neurona u sinapsu (eng. releasing agents) te tako da kompetitivno inhibiraju njihovu ponovnu pohranu iz sinapse. Djeluju, dakle, kao posredni simpatomimetici, jer ne aktiviraju simpatikus izravnim vezanjem na receptore.

Nuspojave uredi

Primjena uredi

Amfetamini u Hrvatskoj nisu registrirani kao lijekovi, ali su dostupni na crnom tržištu te se zloupotrebljavaju kao droga. (uglavnom amfetamin ("speed") i MDMA ("ecstasy")).

U Americi se racemični amfetamin (Adderall®), dekstroamfetamin (Dexedrine®),a rjeđe i metamfetamin (Desoxyn®) koriste za liječenje ADHD-a i narkolepsije.
U Hrvatskoj je kao lijek za ADHD kod djece koristi samo metilfenidat (Concerta®), koji je strukturno i farmakološki srodan amfetaminu.

Efedrin i pseudoefedrin se koriste za odčepljivanje nosa (npr. kod prehlade) zbog svojeg vazokonstrikcijskog djelovanja.

U Americi se u sklopu MAPS-a (Multidisciplinary Association for Psychedelic Studies) trenutno provode kliničke studije koje ispituju učinak MDMA kao pomoćno sredstvo u psihoterapiji PTSP-a te socijalne anksioznosti kod autizma.

Izvori uredi

  1. Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 6. siječnja 2020.