Draganić

Ovo je glavno značenje pojma Draganić. Za druga značenja pogledajte Draganić (razdvojba).

Draganić je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Draganić
Draganić Draganić na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Načelnik općine	Stjepan Bencetić (HDZ)
Naselja u sastavu općine	Draganić
Površina	72,90 km2
Stanovništvo (2001.)	2.950
Broj stanovnika Draganić, Karlovačka [uredi] Naselje 2001. 2011. 2021. Ukupno [uredi] 2950 2741 2541 Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	47201 Draganić

Zemljopis

Naselje Draganići smješteno je na vrlo važnim prometnim pravcima koji povezuju unutrašnje kontinentalno područje s Jadranskim morem.

Naseljeno mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela (zaselaka, kako se to reklo); Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci; Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići koji su i sada te Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, ali pripadaju Župi draganićkoj.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Draganić imala je 2.950 stanovnika.

Nacionalni sastav, 2001.

• Hrvati - 2.857 (96,85)
• Srbi - 16 (0,54)
• Slovenci - 3
• Bošnjaci - 2
• Makedonci - 2
• Crnogorci - 1
• Nijemci - 1
• ostali - 13 (0,44)
• neopredijeljeni - 27 (0,92)
• nepoznato - 28 (0,95)

Draganići (naseljeno mjesto)

• 2001. – 2950
• 1991. – 400 (Hrvati - 370, Jugoslaveni - 6, Srbi - 5, ostali - 19)
• 1981. – 379 (Hrvati - 363, Jugoslaveni - 8, Srbi - 7, ostali - 1)
• 1971. – 410 (Hrvati - 389, Srbi - 18, ostali - 3)

Izvor

Općina/naselje Draganić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2595	3065	2869	3250	3062	3456	3495	4132	3796	3996	4100	3991	3556	3561	2950	2741	2541
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Općina nastala iz stare općine Karlovac. Naselje u 2001. nastalo spajanjem naselja Barkovići, Bencetići, Budrovci Draganićki, Darići, Draganići, Franjetići, Goljak Draganićki, Jazvaci, Križančići, Lazvina, Lug, Mrzljaki Draganićki, Vrbanci i Vrh koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

DVD Draganić

Povijest

Od najstarijih vremena, te u razdoblju srednjeg vijeka vodio je kroz ovo područje stari trgovačko-karavanski put prema moru, od Zagreba, preko Save, Stupnika, Jastrebarskog, kroz draganićku šumu do Dubovca i preko Modruša do Senja. Prema arheološkim nalazima prisutnost, a vjerojatno i trajno boravljenje i život ljudi na području Draganića pada u dublju prošlost. U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249.g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV. Ban "ciele Slavonije" Stjepan Guthkeled uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj Županiji Podgorskoj. Vjerojatno su tada utvrđene i granice "Plemenite općine Draganić" kako se ona oduvijek zvala.

Najznačajniji pisani spomen je povelja hratsko-ugarskog kralja Bele IV. iz 1264. godine izdane junačkim ratnicima Krešu, Kupiši i Raku. Ta su braća dobila posjede u starohrvatskoj županiji Pset u mjestima Podzvizd i Vranograč. Zbog čestih tuskih provala u plemići Krščićki se preseliše u Draganić između 1571. i 1580. godine.

Plemenita općina Draganić razvijala se slobodno, bez kmetstva i velikaških obitelji, stoga na prostoru današnje općine Draganići nema ni velikaških dvoraca. Osim ovog dokumenta o postojanosti općine Draganići možemo pronaći i vjerske spise iz 1334. godine u kojima je popisana župa Sv. Jurja u Šipku.

Stoljećima su draganićaki uživali stečenu slobodu koja je uvelike utjecala i na bogato kulturno nasljeđe koje se ponajbolje ogleda u očuvanim sakralnim objektima, tradicijskoj seoskoj arhitekturi i narodnoj nošnji. Župna crkva Sv. Jurja spominje se u popisu arhiđakona Ivana 1334.godine, a tradiciju poklonstva katolicizmu i važnosti crkve na ovim područjima dokazuje i niz draganićkih kapelica. Na današnjem groblju spominje se kapela Sv. Siksta iz 1668. godine, 1671. godine sagrađena je kapela Sv. Antuna Pustinjaka u Budrovcima, 1731. godine Sv. Barbara u Vrhu, kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini iz 1668. godine, Sv. Magdalene u Gucima iz 1683. godine, kapela Sv. Trojstva iz 1689. godine sagrađena je od drva i oslikana freskama koje su sačuvane i do današnjih dana te je uvrštena među spomenike kulture 1. reda.

Kapela Sv. Križa, podignuta u spomen poginulim braniteljima 129. brigade HV u Draganiću

Tradicija građenja kapelica očuvala se sve do današnjih dana tako su krajem 20. stoljeća sagrađene kapelica Sv. Stjepana u Vukšin Šipku, kapelica Marije Pomoćnice u Čegljima, te kapelica Sv. Križa na Draganićkoj postaji u spomen na poginule branitelje za vrijeme Domovinskog rata. Stoljećima su se draganićaki borili za očuvanje slobode i tradicije stoga i kada je došlo do velikosrpske agresije i pitanje opstojnosti Hrvatske među prvima su se uključili u obranu i dali veliki doprinos u Domovinskom ratu na području Karlovačke županije.

Područje Općine se naročito razvija u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je na području od većih poslovnih subjekata ciglana, pilana, industrijski mlin, te je zaposleno i do 600 radnika. Ukidanjem Općine 15. srpnja 1957. godine ovo područje puno gubi i zaostaje, gase se pogoni i sele u druga područja, a pučanstvo je osuđeno na bavljenje poljoprivredom ili traženje zaposlenja u gradovima. U to vrijeme veliki dio pučanstva radi osiguranja egzistencije napušta kraj i posao traži u zapadnoj Europi i na američkom kontinentu, gdje kako se smatra živi gotovo isti broj Draganićaka i njihovih potomaka kao i na području.

Općina Draganić ponovno je ustrojena Zakonom 1992. godine, iako još nije u njenom sastavu sve povijesno područje, već su tri sela kao posljedica ukidanja općine i njene podjele ostala izvan, dapače u drugoj, Zagrebačkoj županiji, a za nadati se da će napredak u gospodarstvu i demokratskim odnosima u društvu ukazati na prednost vlastite općine i da će se jednom nepravda ispraviti, to više što je cijelo područje jedna župa, isti običaji, povezani rodbinskim vezama, a preci počivaju na jednom primjerno uređenom groblju za cijelu župu, odnosno nekadašnju općinu Draganić.

Zanimljivost

U Draganiću rođeni su Ivan Biličić i Marija Barković koji su baka i djed Billa Belichicka, jednog od najboljeg trenera Američkog nogometa.

Poznate osobe

• Franjo Poljak, političar
• Bill Belichick, najtrofejniji trener momčadi američkog nogometa, pravim prezimenom Biličić
• Steve Belichick, trener, skaut i bivši igrač američkog nogometa, djed Stephena Belichicka i otac poznatog trenera u američkom nogometu Billa Belichicka
• Stephen Belichick, trener u američkom nogometu za igrače na poziciji safetyja

Obrazovanje

• Osnovna škola Draganić

Kultura

• KUD sv. Juraj

Šport

• NK Draganić - natječe se u 1. ŽNL Karlovačkoj
• Kickboxing klub Puma
• Šahovski klub Draganić

Literatura

• Radoslav Lopašić; Bihać i bihaćka krajina, Zagreb, 1890.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Draganić

• Službene stranice Općine Draganić

Nedovršeni članak Draganić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.