Otvori glavni izbornik
Poprsje Ivana Kukuljevića Sakcinskog na Trgu Nikole Šubića Zrinskog u Zagrebu; djelo Rudolfa Valdeca

Družtvo za povestnicu jugoslavensku prvo je hrvatsko arheološko društvo. Ivan Kukuljević Sakcinski organiziranjem Družtva za povestnicu jugoslavensku utro je put Hrvatskom arheološkom društvu, a prikupljanjem i publiciranjem podataka u Arkivu za povestnicu jugoslavensku, stvorio je osnovni fond podataka koji je potonjim generacijama arheologa itekako olakšao rad.

PovijestUredi

Na poticaj Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1. listopada 1850. održana je osnivačka skupština Društva za povestnicu jugoslavensku; u uvodnom je govoru naveo osnovne smjernice rada i odmah bio izabran za predsjednika Društva. Cilj svih članova bilo je sakupljanje, otkrivanje, čuvanje i proučavanje svih vrsta spomenika; pisanih i materijalnih, kulturno-povijesnih, arheoloških, etnografskih i dr., a da bi djelovanje Društva bilo što efikasnije i dostupnije javnosti pokrenut je časopis – Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Prvi svezak izišao je 1851., a posljednji (br. XII) 1875., a kako je u zadnjem broju donesen popis radova u svim svescima Arkiva, vrlo je očigledna dominantna Kukuljevićeva uloga u njima.

Tijekom svojega djelovanja Društvo se susretalo s mnogo poteškoća, prije svega financijske prirode, tako da se 1878. pojavio prijedlog da ono prekine s radom, a da se proučavanje domaće povijesti prebaci na novoosnovanu Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti dočim bi se »sva imovina istoga družtva u smislu družtvenih pravila predala arkeologičkom odjelu narodnog muzeja«. Međutim, na lipanjskoj skupštini Društva zaključeno je »... da družtvo za jugoslavensku poviest i starine ima i nadalje obstojati, samo će svoju zadaću stegnuti na arheologiju. Zatim bi izabran novi odbor svrhom da družtvo preustroji i novu ustanovu pripravi. Članovi tog odbora bijahu: predsjednik presv. gosp. Ivan Kukuljević Sakcinski, podpredsjednik prof. Š. Ljubić, tajnik prof. dr. Izidor Kršnjavi, blagajnik prof. dr. Lobmayer, i odbornici Gjuro Deželić, Radoslav Lopašić, Vjekoslav Klaić i Ivan Tkalčić. Odbor lati se odmah posla, te u svojoj sjednici od 16. lipnja 1878. zaključi, zamoliti visoku zemaljsku vladu, neka dozvoli družtvu svoje ime promijeniti u ‘Hrvatsko arkeologičko družtvo’. Visoka vlada pristala je rado na ovu molbu, te odpisom od 25. srpnja 1878. br. 13.803. potvrdi zbilja promienu naslova.« Tako je prvim predsjednikom HAD-a, društva koje i danas djeluje pod istim imenom, postao upravo Ivan Kukuljević, koji je tu dužnost obnašao sve do smrti. Na tragu Društva za povestnicu i njegova Arkiva, Hrvatsko je arkeologičko družtvo također odmah krenulo sa svojim glasilom – bio je to Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva, čiji je prvi broj objelodanjen u Zagrebu 1879. a danas, nakon gotovo 130 godina, još uvijek izlazi pod nazivom Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske povezniceUredi