Arbil

(Preusmjereno s Erbil)

Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; turski: Erbīl; اربيل, Arbīl;; sirski: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula. Prema procjeni iz 2009. grad je imao 1.293.839 stanovnika, a 2013. već oko 1,5 milijuna.

Arbil
ھەولێر Hewlêr
أربيل‎
ܐܪܒܝܠ
Gradsko središte, Erbilska citadela, Spomenik Mubaraku Ben Ahmedu Šaraf-Aldinu i Stari minaret u Arbilu
Gradsko središte, Erbilska citadela, Spomenik Mubaraku Ben Ahmedu Šaraf-Aldinu i Stari minaret u Arbilu
Gradsko središte, Erbilska citadela, Spomenik Mubaraku Ben Ahmedu Šaraf-Aldinu i Stari minaret u Arbilu
Koordinate: 36°10′N 44°1′E / 36.167°N 44.017°E / 36.167; 44.017
Država Irak
Autonomna regija Irački Kurdistan
Guvernat Arbilski guvernat
Vlast
 - Upravitelj Nawzad Hadi
Visina 420 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 1.293.839
Zemljovid
Arbil ھەولێر Hewlêr أربيل‎ na zemljovidu Iraka
Arbil ھەولێر Hewlêr أربيل‎
Arbil
ھەولێر Hewlêr
أربيل‎

Nalazi se 88 km istočno od nešto većeg Mosula. Arbil je glavni grad Kurdistanske Autonomne Regije i sjedište je Kurdistanske regionalne vlade.

Arbil je Arapsko turističko vijeće službeno proglasilo za Arapsku turističku prijestolnicu 2014. god.[1]

Povijest

uredi
 
Ilhanidska opsada Arbila 1258. – 59. god. iz Rašid-al-Din Hamadanijevog djela Jami' al-tawarikh iz 14. st., Nacionalna knjižnica Francuske, Pariz.

Arbil je naselje za koje se smatra da je najduže stalno naseljeno mjesto na svijetu. Zapisi o urbanom životu u Arbilu potječu od 23. stoljeća prije Krista, ali se vjeruje kako urbani život u Arbilu (Hewlêru) postoji još od najranije 9000. pr. Kr., a zasigurno oko 6000. pr. Kr. Negdje početkom 3. tisućljeća pr. Kr. Huriti iz Male Azije su osnovali utvrđenu citadelu Urbilum i proširili svoj utjecaj širom sjeverne Mezopotamije. Stara Arbilska citadela još uvijek stoji u središtu grada.[2]

Arbil je postao dijelom Asirskog carstva od 25. do 7. stoljeća pr. Kr., od kada se za vlast nad gradom nadmeću Babilonci, Medijci, Perzijanci i Grci. Pod asirskom vlašću u 8. i 7. stoljeću pr. Kr. je Arbil osobito dobio na značaju, postavši prijestolnicom asirskih kraljeva.[3] Suvremena Asirska etnička zajednica i danas ima živu prisutnost u Arbilu.[4]

Nakon arapskog osvajanja Mezopotamije u 7. stoljeću, Arapi su ukinuli Asiriju kao geopolitički entitet. Tijekom srednjeg vijeka gradom su vladali Seldžuci i Osmanlije.

Znamenitosti

uredi
 
Arbilska citadela

Najveća znamenitost Arbila je Arbilska citadela koja se uzdiže između 25 i 32 m iznad gradske doline, a njezin ovalni tlocrt od 430 x 340 m pokriva oko 102.000 m². Ovo brdo je nastalo još ranije kontinuiranom gradnjom i životom mnogih generacija na istom mjestu. Mnogi ga smatraju za najstarije urbano kontinuirano naseljeno područje na svijetu, zbog čega je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2014. god.[5] Prema zapisima i ikonografskim povijesnim izvorima, na ovom mjestu se nalazilo važno asirsko političko i vjersko središte, Arbela. Citadela je potpuno opasana visokim stambenim zidom iz 19. stoljeća koji je izgrađen tako podsjeća na srednjovjekovnu utvrdu. Njegove ulice koje se šire u obliku lepeze potječu iz kasnog osmanskog razdoblja.

Erbilski arheološki muzej posjeduje veliku kolekciju pred-islamskih artefakata i središte je arheoloških istraživanja u regiji.

Katedrala sv. Josipa u Ankawi stolna je crkva kaldejske katoličke nadbiskupije Erbil, koja se nalazi u predgrađu Ankawa.

Gradovi prijatelji

uredi

Arbil ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arbil
  1. Erbil named 2014 Arab Tourism CapitalArhivirana inačica izvorne stranice od 1. rujna 2014. (Wayback Machine), Kurdistan Regional Government (engl.) Posjećeno 27. lipnja 2014.
  2. "Study of Erbil Al-Qala citadel time changes by comparison of historical andcontemporary image data", Eliška Housarová, Karel Pavelka and Jaroslav Šedina, EUROPEAN JOURNAL OF REMOTE SENSING2019, VOL. 52, NO. S1, 202–208. Pristupljeno 25. siječnja 2024.
  3. Eliška Housarová i dr., op. cit.
  4. "The Assyrian Church of the East elects new patriarch in Erbil", Dilan Sirwan, "Rudaw.com", 9. kolovoza 2021. Pristupljeno 25. siječnja 2024.
  5. Erbil Citadel na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Posjećeno 27. lipnja 2014.