Arbil
Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; turski: Erbīl; اربيل, Arbīl;; sirski: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula. Prema procjeni iz 2009. grad je imao 1.293.839 stanovnika, a 2013. već oko 1,5 milijuna.
| Arbil ھەولێر Hewlêr أربيل ܐܪܒܝܠ | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 36°10′N 44°1′E / 36.167°N 44.017°E | |
| Država |  Irak
|
| Autonomna regija | Irački Kurdistan |
| Guvernat | Arbilski guvernat |
| Vlast | |
| - Upravitelj | Nawzad Hadi |
| Visina | 420 m |
| Stanovništvo (2009.) | |
| - Grad | 1.293.839 |
| Zemljovid | |
  Arbil ھەولێر Hewlêr أربيل | |
Nalazi se 88 km istočno od nešto većeg Mosula. Arbil je glavni grad Kurdistanske Autonomne Regije i sjedište je Kurdistanske regionalne vlade.
Arbil je Arapsko turističko vijeće službeno proglasilo za Arapsku turističku prijestolnicu 2014. god.[1]
Povijest uredi
Arbil je naselje za koje se smatra da je najduže stalno naseljeno mjesto na svijetu. Zapisi o urbanom životu u Arbilu potječu od 23. stoljeća prije Krista, ali se vjeruje kako urbani život u Arbilu (Hewlêru) postoji još od najranije 9000. pr. Kr., a zasigurno oko 6000. pr. Kr. Negdje početkom 3. tisućljeća pr. Kr. Huriti iz Male Azije su osnovali utvrđenu citadelu Urbilum i proširili svoj utjecaj širom sjeverne Mezopotamije. Stara Arbilska citadela još uvijek stoji u središtu grada.[2]
Arbil je postao dijelom Asirskog carstva od 25. do 7. stoljeća pr. Kr., od kada se za vlast nad gradom nadmeću Babilonci, Medijci, Perzijanci i Grci. Pod asirskom vlašću u 8. i 7. stoljeću pr. Kr. je Arbil osobito dobio na značaju, postavši prijestolnicom asirskih kraljeva.[3] Suvremena Asirska etnička zajednica i danas ima živu prisutnost u Arbilu.[4]
Nakon arapskog osvajanja Mezopotamije u 7. stoljeću, Arapi su ukinuli Asiriju kao geopolitički entitet. Tijekom srednjeg vijeka gradom su vladali Seldžuci i Osmanlije.
Znamenitosti uredi
Podrobniji članak o temi: Erbilska citadela_of_Hewl%C3%AAr_(Erbil).jpg)
Najveća znamenitost Arbila je Arbilska citadela koja se uzdiže između 25 i 32 m iznad gradske doline, a njezin ovalni tlocrt od 430 x 340 m pokriva oko 102.000 m². Ovo brdo je nastalo još ranije kontinuiranom gradnjom i životom mnogih generacija na istom mjestu. Mnogi ga smatraju za najstarije urbano kontinuirano naseljeno područje na svijetu, zbog čega je upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2014. god.[5] Prema zapisima i ikonografskim povijesnim izvorima, na ovom mjestu se nalazilo važno asirsko političko i vjersko središte, Arbela. Citadela je potpuno opasana visokim stambenim zidom iz 19. stoljeća koji je izgrađen tako podsjeća na srednjovjekovnu utvrdu. Njegove ulice koje se šire u obliku lepeze potječu iz kasnog osmanskog razdoblja.
Erbilski arheološki muzej posjeduje veliku kolekciju pred-islamskih artefakata i središte je arheoloških istraživanja u regiji.
Katedrala sv. Josipa u Ankawi stolna je crkva kaldejske katoličke nadbiskupije Erbil, koja se nalazi u predgrađu Ankawa.
Gradovi prijatelji uredi
Arbil ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
Izvori uredi
- ↑ Erbil named 2014 Arab Tourism Capital Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. rujna 2014. (Wayback Machine), Kurdistan Regional Government (engl.) Posjećeno 27. lipnja 2014.
- ↑ "Study of Erbil Al-Qala citadel time changes by comparison of historical andcontemporary image data", Eliška Housarová, Karel Pavelka and Jaroslav Šedina, EUROPEAN JOURNAL OF REMOTE SENSING2019, VOL. 52, NO. S1, 202–208. Pristupljeno 25. siječnja 2024.
- ↑ Eliška Housarová i dr., op. cit.
- ↑ "The Assyrian Church of the East elects new patriarch in Erbil", Dilan Sirwan, "Rudaw.com", 9. kolovoza 2021. Pristupljeno 25. siječnja 2024.
- ↑ Erbil Citadel na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Posjećeno 27. lipnja 2014.