Otvori glavni izbornik
Begova džamija

Gazi Husrev-begova džamija, također znana kao i Begova džamija je izgrađena 1530. godine u Sarajevu i smatra se kao jedna od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.

PovijestUredi

Džamiju je sagradio arhitekt Ajem Esir Ali pod pokroviteljstvom Gazi Husrev-bega, koji je također financirao istovjetnu džamiju (Hüsreviye džamija) u Alepu (Sirija) između 1531. i 1534. U 16. stoljeću, kad je izgrađena, Begova džamija je predstavljala građevinu od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva.

Za vrijeme opsade Sarajeva, srpske snage su namjerno ciljale centre gradske kulture, kao što su muzeji, knjižnice i džamije. Kako je Begova džamija najveća u gradu, bila je očita meta. Renovirana je 1996. uz inozemsu pomoć. Profesor Michael A. Sells s Haverford Collegea je optužio renovatore (koji su sredstva većinom dobili iz Saudijske Arabije) da su je učinili isuviše Vehabijskom; Prije rekonstrukcije, unutrašnjost je bila više dekorirana, dok je sada potpuno bijela; većina detalja, obrtničkih ukrasa i boja je potpuno ispušteno.[1] Potpuna restauracija i preslikavanje džamije započelo je 2000. i većinom je djelo bosanskohercegovačkog kaligrafa Hazima Numanagića.

ArhitekturaUredi

Na ovoj džamiji četvrtastog oblika s kupolom visine 26 m, izraženo je isto shvaćanje unutarnjeg prostora i vanjskih volumena kao u najljepšim primjerima otomanske arhitekture.[2] Unutrašnjost se sastoji od kvadratnog dijela nadsvođenog kupolom koja počiva na masivnom tamburu. Ispred ulaza je trijem s pet niskih kupola, a s desna i lijeva nalaze se dvije srednje kupole, dok je straga jedna polukupola.

U sklopu džamije se također nalazi minaret, šadrvan, obližnja sahat-kula, kamena ograda te nekoliko turbeta. Nedaleko džamije je i medresa koja se također cijeni kao dio kompleksa.

U jednom od dva turbeta u haremu džamije sahranjen je Murat-beg Tardić, hrvatski vojskovođa u službi Osmanskog Carstva.

Povezani članciUredi

BilješkeUredi

  1. "Brisanje kulture: Vehabizam i Balkanske džamije." pristupljeno 14 Kolovoz 2008
  2. Ismet Rizvić, Likovna baština, str. Svjetlost, Sarajevo, 1984.

PovezniceUredi